Po mnogima najukusniji glavonožac, lignja, posljednjih mjesec dana prilično je poskupjela, a kao razlog ribari navode činjenicu da je lignji u moru sve manje. Lignja, koja je inače, tražena roba nedavno je na zadarskoj ribarnici došla do iznosa od 150 kuna za kilogram, navodi Slobodna Dalmacija. S druge strane, cijena lignje u Zagrebu, i to one najkvalitetnije, ulovljene "peškafondom" i kosavicom, nije prelazila 120 kuna za kilogram, dok je u isto vrijeme kilogram hobotnice dostizao cijenu i višu od 100 kn.
"Nama prigovaraju da smo je polovili mrižom migavicom, ali to nije istina. Ne lovimo je ni mi. Nema je. Slično smo čuli i od kapetana s plivarica kojima je lignja bila usputni i zahvalni ulov u moru srdela i druge plave ribe. Jadranska lignja je i vrhunska delicija koju gotovo podjednako vole i na moru i na kontinentu, gdje mnogi i dalje žive u uvjerenju da je prirodni oblik lignje – kolutić", komentirao je zadarski ribar Nikica Ramov, koji zajedno s bratom Denisom vodi ribarski obrt.
Zašto je liganja sve manje?
No, ni stručnjaci ne znaju koji je točno uzrok manjeg broja liganja u Jadranu. Ipak, postoji nekoliko plauzibilnih teza. "Uzroci drastičnog opadanja populacija komercijalne (odrasle) lignje nisu znanstveno dovoljno elaborirani, premda su vektori pritiska na ovaj resurs prilično jasni. Jedna od hipoteza uzroka je u korištenju nedopuštenih metoda i tehnika ribolova, napose tijekom turističke sezone kada je cijena najviša, pa i najmanje lignje imaju tržište.
Naime, iako je od 1. ožujka do 30. rujna zabranjena uporaba svjetla za grupiranje lignji, ono je u nesmiljenoj uporabi. Svjetlom okupljene populacije se potom neselektivno izlovljavaju, naročito mrežama potegačama, uključivo i migavicama. Samim plivaričarskim ribolovom "pod sviću", čiji pritisak je višestruko povećan u posljednjem desetljeću, zahvaća se znatan dio juvenilne populacije, ovisno o godišnjem dobu. Pazite, u razdoblju od 2001. do danas izlov sitne plave ribe u Hrvatskoj porastao je sedam puta, a lignja je redovito bila u mrežama kao dodatni, sivi ulov. Nadalje, male plivarice koje ciljano love gavune su daljnji istrebljivač lignji iz priobalnog mora", izjavio je za Slobodnu prof. dr. sc. Ivan Katavić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Budućnost u projektima uzgoja
Osim ovoga, moguće je i da određene klimatske promjene i neka dubinska, pučinska zbivanja utječu na broj liganja, poput one da mlade lignje uništavaju meduze. Katavić je iznio i jednu drugu, zanimljivu tezu do koje su došli talijanski znanstvenici kad su istraživali razloge opadanja ulova sipe. Naime, sipa se rado mrijesti u vršama, a posljedica je da se njezina jajašca, logično, unište nakon što se vrše izvade iz mora. Je li se nešto slično događa i s lignjom, naravno, nije poznato.
"Sreća je da je lignja lako obnovljiv i brzorastući morski resurs pa možda već za koju godinu možemo očekivati i njen veliki povratak. Samo joj treba dati malo odmora", dodao je Katavić. Također, kao što se već sada u nekim europskim zemljama poput Španjolske radi na prvim projektima uzgoja hobotnice, moguće je da će se to isto radti i s lignjom. Posljednjih godina cijena liganja je u maloprodaji bila 120 kuna po kilogramu, a veće su se količine kod otočana mogle nabaviti i po 30 posto nižoj cijeni.
