Najgori scenarij kaže da bi u svijetu korona-kriza mogla odnijeti skoro 200 milijuna radnih mjesta u turizmu, a upravo taj crni scenarij nije daleko od realne slike. U turističkoj branši ugroženo je oko 197,5 milijuna radnih mjesta, prognozira Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), što zapravo i ne čudi ako se pogleda podatak da se 2019. globalno oko 10 posto radnih mjesta odnosilo na turizam i djelatnosti povezane s njim.
U turističkom sektoru ovih dana brojne države zbrajaju gubitke koji će se odraziti na stanje na tržištu radne snage. Primjerice, Njemačka je izgubila 38 milijardi eura zbog smanjenog turističkog prometa. Francuska je na gubitku od 48 milijardi, a Velika Britanija je ostala bez 22 milijarde eura. Usprkos tome što je Hrvatska ovog ljeta bila u prednosti naspram drugih konkurenata na Mediteranu, s naglim prekidom sezone zbog pogoršanja epidemiološke situacije, naš domaći turizam neće biti izuzetak što se tiče zadržavanja kadrova u turizmu, piše Novi list.
Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) te predsjedavajući Socijalnog vijeća za turizam, Eduard Andrić, ukazao je da je završetkom kolovoza istekla mjera pomoći za radnike u iznosu od 4000 kuna. Dodaje kako su socijalni partneri na adrese Ministarstva turizma i Ministarstva rada poslali zahtjev za sastankom oko daljnjih mjera.
'Ako naši ljudi završe na birou, a konkurentima krene, radnici će otići tamo'
"Već i prije nego su nas druge zemlje počele stavljati na crvene liste, vidjeli smo da nema drugog načina da se preživi do iduće godine, uz sačuvana radna mjesta, ako se s Vladom ne dogovori potpora. Na taj dopis nije bilo odgovora, i jednostavno hitno tražim sastanak jer ranije dogovorene potpore istječu, a nemamo vijesti što će biti dalje. Postoji mjera za rad na pola radnog vremena, međutim, to prije svega hotelijerima nije zanimljivo. Traži se produženje potpore od 4000 kuna, no napravljen je i dodatni prijedlog prema kojem se predlaže da onaj tko je ostvario veće gubitke za radnike dobije po 4000 kuna, a da se s onima koji su u manjem minusu, osigura manji iznos potpore. U STUH-u ukazujemo kako u zakonu ne postoji institut čekanja koji bi trebalo uvesti pa bi time ljudi bili u radnom odnosu i primali minimalnu plaću.
Malo me iznenadio ministar Marić sa svojim tvrdim stavom o tome da potpore imaju svoj vijek trajanja, ne mogu trajati vječno i tako dalje. No, trebao bi shvatiti da je za državu jeftinije zadržati radna mjesta do iduće sezone, nego da radnici završe na Zavodu za zapošljavanja, a na birou će masovno završavati. Poslodavci tvrde da ne mogu zadržati ljude do ožujka ili travnja iduće godine, a da do tada ne rade ništa i da tvrtke nemaju prihoda i radnicima isplaćuju plaću. Dakle, mislim da tu moramo nešto napraviti, i to vrlo brzo, jer će to biti jako loša situacija za turizam ukupno. Ako ljudi završe na Zavodu, a dogodine našim konkurentima krene, ja vjerujem da će velik dio tih ljudi razmišljati da ode raditi izvan Hrvatske, a onda će naš turizam imati opet problema da nemamo radnu snagu s kojom bismo odradili godinu", govori Andrić za Novi list.
'Situacija je ozbiljna'
Pogoršanje epidemiološke situacije u zemlji donijelo je skraćivanje sezone pa su neki poslodavci već krenuli razgovarati sa zaposlenicima o otpremninama i mirovinama. Uskoro će uslijediti i razgovori o tehnološkim viškovima. Šef STUH-a upozorava da nije ostalo puno vremena te navodi kako su najugroženiji hotelijeri, putničke agencije i djelatnost prometa. Njegove procjene kažu da je to brojka od 80.000 do 100.000 ljudi. Ove zone niti restorateri nisu imali toliko posla i zato su mnogi ljude smanjili do minimuma.
15.07.2020., Sibenik - Turisticki radnici na sibenskoj rivi trude se prodati izlete brodovima na otoke Sibenskog arhipelaga. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
"Tako da je situacija dosta ozbiljna. Srpanj je nešto odrađen, no znamo da je situacija različita po regijama, te je sjeverni Jadran prošao nešto bolje nego južni dio. Što idemo južnije, to je tužnije, kao u ratu. Dubrovnik je najviše nastradao ove korona-sezone", navodi Andrić.
Sezonci su najviše stradali
Hotelijeri ove godine nisu imali potrebu za sezoncima jer im je pao promet pa su rad bazirali na stalno zaposlenima. Zato su sezonci najviše stradali ove godine te je vrlo mali broj sezonaca pozvan raditi.
Što se stalnih sezonaca tiče, za njih se uspjelo dogovoriti da mogu biti zaposleni i kraće od šest mjeseci da bi zadržali svoj status. Međutim, ni njih nije puno pozvano na rad pa su te dvije kategorije prve stradale. Prema svemu sudeći, sada će nastupiti problem i sa stalno zaposlenima i zato sindikalisti ukazuju da je brza reakcija Vlade potrebna, piše Novi list.
