Bankari očekuju solidnu 2020. godinu, uz nešto sporiji rast gospodarstva, te godinu koju će obilježiti i ulazak zemlje u tečajni mehanizam ERM2, kao svojevrsnu čekaonicu za euro, javlja Novi list. No, s druge strane, žale se na visoke regulatorne troškove, nedostatak strukturnih reformi, a muči ih i kakav će biti rasplet situacije s kreditima u švicarskim francima, za koji je izvjesno da će se dogoditi u 2020., te koji za njih nosi potencijalno veliki trošak, što znači da im nosi i veliku neizvjesnost.
RBA: Ubrzanje rasta plaća u javnom sektoru povećat će rashodnu stranu proračuna
U Raiffeisen banci (RBA) kažu da bi domaće gospodarstvo trebalo ostvariti solidan rast na osnovu stabilnog rasta domaće potrošnje i investicija, dodatno financiranih iz europskih fondova. Prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto, uz nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća u sektoru tržišno razmjenjivih proizvoda i usluga.
"S druge strane, ubrzanje rasta plaća u javnom sektoru povećat će rashodnu stranu proračuna i usporiti proces rasterećenja cijene rada i povećanja konkurentnosti domaćih poduzetnika. U sljedećoj godini očekujemo provedbu mjera iz Akcijskog plana za uvođenje eura i ulazak u tečajni mehanizam ERM II", navode u RBA za Novi list. No, ističu i da »uz digitalne izazove u novim poslovnim transakcijama, kreditne institucije izložene su sve brojnijim procesima na sudovima u kojima potrošači traže odštetu zbog uvjeta po kojima su koristili kredite u dalekoj prošlosti.«
U RBA između ostalog dodaju da će se, »bez potencijala za rast profitabilnosti poslovanja, povećati motivacija za akvizicije i spajanja.«
Hrvatska poštanska banka (HPB) u 2020. očekuje nastavak rasta kredita stanovništvu u Hrvatskoj po umjerenim i održivim stopama kao i rast kredita poduzećima radi intenziviranja investicijskog ciklusa s obzirom na zastarjelost fiksnog kapitala i dostupnost fondova EU.
OTP banka: Potrebna je snažnija provedba stvarnih struktrnih promjena
Član Uprave OTP banke, Nikola Mikša, kazao je za Novi list da oni očekuju nastavak rasta BDP-a, povećanje zaposlenosti, održavanje stabilnosti tečaja i cijena, nastavak konsolidacije te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Najveće izazove gospodarstva vide u potrebi snažnije provedbe stvarnih strukturnih promjena.
"Pozitivni rezultati se većinom temelje na povoljnom ekonomskom okruženju, a manjim dijelom na reformama, što je dugoročno neodrživo. Posebni izazovi za cijelo gospodarstvo su demografski, suženo tržište rada, borba za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika, kao i jačanje konkurentnosti kako bismo ohrabrili mlade ljude da ostanu u Hrvatskoj. To ima veze i s društvenom klimom i mislim da svi gospodarstvenici od Vlade očekuju da aktivnije i brže osigura pozitivno okruženje", rekao je Mikša za Novi list. Dodaje da će bankarski sektor biti zaokupljen prilagodbama i pripremama za budući ulazak u eurozonu.
Erste banka: Tržište je i dalje obilježeno padom kamatnih marži
Predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck ističe da je predsjedanje EU-om dobra prilika za jačanje investicijskog potencijala Hrvatske.
"U ovom trenutku, percepciju Hrvatske u očima ulagača u najvećoj mjeri narušavaju promjene pravila igre u hodu te odluke koje sa sobom nose retroaktivne učinke. To je posebno vidljivo u slučaju CHF kredita, gdje su i dalje, i nakon što su zakonskom intervencijom iz 2015. pozicije bivših CHF i eurskih dužnika matematički u potpunosti izjednačene, prisutni zahtjevi za daljnjom restitucijom bivših CHF dužnika, što bi ih u konačnici dovelo u povlaštenu poziciju u odnosu na eurske, ali i sve ostale dužnike", smatra Schoefboeck. Ističe da je općenito tržište i dalje obilježeno padom kamatnih marži, pozitivnim kretanjima u segmentu transakcijskog poslovanja, padom troška rizika te fokusom na operativnu efikasnost.
Bankarski sektor može pratiti sve kvalitetne projekte
"U idućoj godini, ali i onima iza, očekujemo daljnje ubrzavanje tzv. time-to-marketa, češće promjene i prilagodbe postojećih proizvoda te nastavak sveobuhvatne digitalne transformacije bankarskog poslovanja. Banke doživljavaju značajnu promjenu te iz svoje tradicionalne pozicije pružatelja financijskih proizvoda i usluga postaju institucije financijskog znanja, koje svojim klijentima pružaju cjelovitu savjetodavnu uslugu te se brinu o njihovom prosperitetu", kaže Schoefboeck za Novi list.
Dodaje da stabilan, visoko likvidan i adekvatno kapitaliziran bankarski sektor, koji ima kapacitet za praćenje svih kvalitetnih projekata, posebice realnog sektora, predstavlja značajnu komparativnu prednost Hrvatske u odnosu na zemlje u regiji. Kao takav trebao bi biti zamašnjak rasta gospodarstva te snažan stup izgradnje regionalnog liderstva i pozicije financijskog središta regije, za što Hrvatska još uvijek ima priliku. U tom smislu bilo bi dobro maksimalno iskoristiti potencijale takvog sustava te izbjegavati mjere ili utjecaje koji mogu narušiti njegove pozitivne karakteristike.
PBZ: Očekujemo blago usporavanje gospodarskog rasta
U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) očekuju blago usporavanje gospodarskog rasta prema 2,5 posto, uglavnom pod utjecajem vanjskih faktora odnosno rastućih rizika i neizvjesnosti koje će usporiti rast u zemljama eurozone.
Nasuprot tome, očekuju da će domaća komponenta rasta ostati relativno snažna – potrošnja kućanstava nastavit će rast po stopi od oko 3 posto, dok bi investicijska aktivnosti predvođena EU fondovima, te investicijama u turizmu i nekretninskom sektoru mogla rasti po stopi od 5 do 6 posto, kažu u PBZ-u.
"Očekuje nas i objava rezultata sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka koju Europska središnja banka provodi u sklopu Hrvatske aplikacije za ulazak u ERM2, te i očekivanog ulaska u sam tečajni mehanizam, ali i u bankovnu uniju. Istovremeno, nastavak ekspanzivne monetarne politike ESB te nastavak okruženja izuzetno niskih kamatnih stopa te snažni konkurentski pritisci na domaćem tržištu, pred banku postavljaju izazove kako pomiriti zahtjeve dioničara s jedne te klijenata s druge strane, a sve u zadanom regulatornom okruženju. Također, intenzivno nastavljamo s našim aktivnostima i ulaganjima u vlastitu preobrazbu i digitalizaciju poslovanja", navode u PBZ-u za Novi list.
