Kako prenosi Jutarnji list, samo 34 posto Hrvata i Pakistanaca udijelit će osmijeh svojim kupcima u trgovinama ili na nekom šalteru banaka, državnih ustanova ili u javnom prijevozu. Nešto su bolji Rusi, jer će se njih 64 posto osmjehnuti ljudima koji traže neku njihovu uslugu.
Šveđani su, pak, uvijek dobre volje. Njihovi prodavači, konobari, službenici udijelit će osmijeh gotovo uvijek, jer to čini njih čak 87 posto. Slično je i u Latviji, u kojoj 86 posto djelatnika s osmijehom dočekuje potencijalne kupce ili klijente, a u Estoniji to čini njih 84 posto.
Iako u Hrvatskoj postoji više razloga za depresiju, sad postoji i dokaz da smo škrti čak i na onom što ništa ne košta – osmijehu.
Dmitry Levitski iz Retail Traning Group kaže kako se ljubaznost ipak ne može naučiti – ili jesi ili nisi ljubazan. No, Levitsky kaže da bi to trebao biti, između ostalog, i posao menadžera u tvrtkama. I suvremena psihologija kaže kako negativni 'odgoj' djelatnika, držanje pod stresom i nenagrađivanje, pa makar samo komplimentom o dobro obavljenom poslu, nije dobar način komunikacije.
