Redakcija Danas.hr-a zaprimila je pritužbu jednog oboljelog od azbestoze koji navodi kako mu zahtjev podnesen 2009. godine još uvijek nije razmotren, iako je dokumentaciju prikupljao dulje od pola godine. Kada će biti obeštećen? Ni sam ne zna, ali napomenimo da mu država treba isplatiti oko 90.000 kuna što dovoljno govori o stupnju njegovog invaliditeta.
"Rekli su mi i da ove godine neće isplaćivati zbog recesije", naveo je naš sugovornik (podaci poznati redakciji). U Povjerenstvu to demantiraju navodeći kako su se "isplate vršile koliko je proračun dozvolio za predmete koji su bili potpuni tj. koji su imali odgovarajuću dokumentaciju".
"Naravno da nisu svi predmeti iz 2009.godine obrađeni i isplaćeni jer nisu svi kompletni, a i iz tablice je vidljivo koliko je proračunom predviđeno za naknadu štete", navodi predsjednica povjerenstva Sonja Padovan Janković.
Zbog čega se čeka toliko dugo?
Ističe da je Povjerenstvo u 2010.godini zaprimilo 90 zahtjeva, a da je od tih 376 rješenja na 181 povjerenstvo odgovorilo pozitivno te će tim oboljelima biti isplaćeno ukupno 14,9 milijuna kuna. Njih 195 je bilo negativno i zbog toga je pokrenuto 80 tužbi na Upravnom sudu protiv odluka Povjerenstva. Ključni problem kod brzine rješavanja predmeta je, kaže, upravo ta nepotpuna dokumentacija.
Povjerenstvo predmete rješava po redoslijedu kako su pristigli. Ako je predmet kompletiran i nedostaje mu ništa od potrebne dokumentacije (što je rijetko) rješava se odmah. U pravilu kada podnositelji zahtjeva dostave traženu dokumentaciju, imaju prednost od podnositelja koji su zahtjeva koji su predali zahtjev u npr. 2010.godini.
Tražiteljima odštete najčešće nedostaje prijava o profesionalnoj bolesti, a sam postupak priznavanja profesionalne bolesti traje određeno vrijeme jer podnositelji zahtjeva najčešće nemaju dostatnu dokumentaciju, ističe predsjednica povjerenstva. Za preko tristo odštetnih zahtjeva čeka se tražena nadopuna dokumentacije, napomenula je.
Predsjednik Udruge oboljelih od azbestoze Grga Mandić, pak, smatra da je ključni problem u tome što država neprestano mijenja kriterije za priznavanje bolesti.
"Do podataka je gotovo nemoguće doći, kao što je nemoguće kontaktirati s povjerenstvom", navodi Mandić.
"Ljudi koji su oboljeli, ne znaju kako da dođu do obeštećenja, a sigurno je da neće biti novaca. Zasad smo mogli vidjeti samo propagandu, isplatili bi par ljudi i uslikali se, a onda mjesecima ništa. Svi vas ignoriraju", ističe Mandić.
Padovan Janković ističe da se Povjerenstvo sastoji tek od predsjednice i 8 članova te da su samo dva člana doktori, specijalisti medicine rada. Ona i doktorica Marija Zavalić, naime, jedine vještače predmete. Administrativnu podršku Povjerenstvu daje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (nastavno HZZOZZR) čiji pravnici rade na izradi rješenja, odgovaraju na pravna pitanja, dok tajnica Zavoda odgovara na svakodnevne telefonske upite podnositelja zahtjeva i obavještava podnositelje o nedostatku dokumentacije.
Mandić od svega toga najgorim smatra što on azbestozi kao bolesti ne vidi kraj.
"S obzirom kako se još uvijek odlaže azbest, možemo očekivati da će bolest desecima godina ubijati ljude", kaže on.
"Već sama azbestoza je patnja. Kad se 'minja vrime', čini mi se da će duša izać’ iz mene! Brat mi živi na četvrtom katu, jedva se popnem, zadišem se, moram tri puta stajat. A još gledat kolege da umiru...", ispričao je Večernjem listu u svibnju Braco Gradac, tajnik Društva žrtava azbesta iz Ploča. Tada je fotografiran s predsjednikom Društva žrtava azbesta, Smiljanom Batinovićem pokraj stupa ispunjenog osmrtnicama njihovih bivših kolega iz tvornice Azbest. U svibnju ih je, naime, preminulo čak četiri u samo pet dana.
Prema podacima koje nam je ustupila Sonja Padovan Janković, isplate iz proračuna oštećenima tekle su na sljedeći način:
- 2008. godine Povjerenstvo je za 62 Rješenja isplatilo 5.115.388,00 kuna.
- 2009.godine Povjerenstvo je za 47 Rješenja isplatilo 4.006.167,00 kuna
- 2010.godine Povjerenstvo je za 8 Rješenja isplatilo 714.258,50 kuna
- 2011.godine Povjerenstvo će za 65 rješenja isplatiti 5 059 509,00 kuna
U planu za 2008. godinu predviđeno je oko 5,25 milijuna kuna, a izvršeno je 3,75 milijuna kuna na ime naknada štete. Sljedeće 2009. godine, izvršeno je 98,73 posto budžeta od 3.82 milijuna kuna namijenjenog za naknadu štete, a ove godine je isplaćeno 96 posto plana za naknadu štete. Budžet za ovu godinu bio je 1,5 milijuna kuna.
Vezani članci:
arti-201005180510006 arti-201008100375006 arti-201001280390006 arti-201005130777006
