Zagrebom odnedavno jure gradski bicikli plave boje. Gradska vlast pohvalila se kako je "Bajs" u prvom mjesecu postojanja skupio više od 20 tisuća korisnika koji su ostvarili 22.520 vožnji. Kažu, projekt je osmišljen kao 'nadopuna javnom prijevozu'. 

"Ovaj bicikl će se koristiti u dobrom dijelu, upravo za onaj prvi kilometar, od Vašeg doma do javnog prijevoza, ali i za onaj zadnji kilometar, od stanice javnog prijevoza do Vašeg finalnog cilja", kazao je gradonačelnik Tomašević predstavljajući projekt zagrebačkog javnog bicikla.

Upravo taj prvi kilometar trenutačno je i najveći problem Bajsa jer Zagreb nije dovoljno pokriven stanicama za bicikle. Nije nam bilo jasno zašto se gradonačelnik 'izuo prije vode' pa smo poslali upit na dvije adrese. Kad će biti spojen kilometar zbog kojeg je Bajs i došao?

Odgovorio nam je Ante Gustin i najavio nove stanice. "Krenuli smo s novom fazom širenja mreže javnih bicikala - do petka će biti ukupno postavljeno 500 bicikala i 47 novih stanica opremljenih stalcima, pažljivo raspoređenih u različitim kvartovima i uz ključne prometne pravce. Danas (u utorak Op.a.) je započelo postavljanje na najfrekventnijim lokacijama poput Doma zdravlja Siget, Klizalište Velesajam, Super Andrija Siget, OŠ Kajzerica, Oktogon Dugave, Trg Republike Hrvatske i Ul. Božidara Magovca", kazao je direktor Sustava javnih bicikala (Nextbike).

'OPRAVDAO SVA OČEKIVANJA' /

'Bajs' osvojio Zagrepčane: Evo koliko ima korisnika i gdje se najviše unajmljuju

Što je s istokom grada?

U prvoj fazi projekta stanice su postavljene na ključnim čvorištima u gradu, tvrdi Gustin. "Sada, u drugoj fazi, udovoljeno je prijedlozima građana i proširena je mreža po kvartovima na mjestima stanovanja i rada. Stanice su postavljene i u blizini fakulteta, škola, sportskih ustanova i tržnica.

Cilj je dodatno povezati postojeće stanice i učiniti mrežu još kvalitetnijom i dostupnijom za sve korisnike. Ovom fazom projekta bicikli se mogu voziti i unutar kvartova olakšavajući kratke vožnje i brži pristup javnom prijevozu, što svakodnevne obaveze čini jednostavnijima i fleksibilnijima", ističe Gustin.

Ako je suditi po aplikaciji i ulicama, čini se da s istoka Zagreba nije bilo (dovoljno) prijedloga građana. Ako primjerice živite na Ferenščici ili kraj tržnice na Volovčici, ili recimo u Kolarovoj, morat ćete po Bajs pješice - do Kampusa ili policije u Heinzelovoj, ili preko pruge do okretišta Borongaj.

Istok Zagreba, južno od Branimirove i pruge generalno je loše povezan s ostatkom grada. Spajaju ga autobusi, prvenstveno linija 217 od Kvatrića prema Trnavi, pa je projekt Bajsa, najavljen kao 'dopuna gradskom prijevozu' ovdje definitivno pao u vodu. Tramvaj Peščenicu zaobilazi, 'rješenja' poput Bajsa su nasušna, ako već nema tračnica i češćih autobusa.

U ovom dijelu grada opcije su tradicionalno pješačke, pogotovo popodne kad se stvori čep od Branimirove i Donjih Svetica do tržnice, dok se s druge strane trubi od Ivanćigradske i Vukovarske.

Foto: Bajs.zagreb.hr

Slična je situacija na sjeveroistoku, u Dubravi, Dubcu i Sesvetama. Doduše, u Dubravi Bajs ide nabolje, jer su do zaključenja ovog teksta postavljene stanice kod KB Dubrava, trgovačkog centra u Kolakovoj te ispred Kulturnog centra Dubrava što je ključna točka između Bajseva na okretištima Dubec i Dubrava. Sesvete su pak ostale na biciklima ispred autobusnog terminala, dok su Brestje i Jelkovec izvisili.

Bacimo li pogled na zapad, pokrivenost stanicama Bajsa značajno je gušća. Trešnjevka, Črnomerec, pa i Vrapče, Špansko, Malešnica solidno su popunjeni gradskim biciklima.

Foto: Bajs.zagreb.hr

Bajs za vrijeme kiše i snijega

Pitali smo Nextbike tko će održavati stanice Bajsa. Je li u planu izgradnja nadstrešnica kako bi se bicikli zaštitili u vrijeme hladnoća, kiše, snijega... Ako ne nadstrešnice, hoće li makar na parkirane Bajseve biti postavljana neka vrsta zaštite? Kažu kako se 'prilikom dizajna i proizvodnje Bajs bicikala vodilo računa da se bicikli prilagode masovnom najmu, različitim vremenskim uvjetima te da se smanji mogućnost i "motivacija" za vandalizmom.' 

"Svi bicikli su kodirani, robusne su antivandal konstrukcije, što jamči njihovu dugotrajnost bez obzira na vremenske uvjete. Naš logistički tim redovito obilazi Bajs stanice te prijavljuje ili rješava manje probleme na licu mjesta. Sve veće probleme ili prijedloge vezane za stanice upućujemo prema Gradu Zagrebu koji vrlo brzo reagira na naše informacija, ali i informacije koje zaprimi od strane građana.

Na stanice nije planirano postavljanje nadstrešnica ili sličnih konstrukcija, a na pojedina mjesta gdje to bude potrebno postaviti će se dodatni stupići ili znakovi za parkiranje kako bi dodatno istaknuli poziciju stanice za Bajs bicikle", kaže Gustin.

Foto: Net.hr

Tko odgovara u slučaju krađe?

Zanimalo nas je i tko je odgovoran u slučaju krađe Bajsa, dok je isti parkiran pod pauzom u aplikaciji i to na prostoru koji nije pokriven kamerama? Tko će snositi trošak od 1500 eura kazne?

"Odgovornost za korištenje bicikla tijekom najma snosi prvenstveno korisnik koji mora osigurati da uvijek Bajs parkira na za to prikladno mjesto te da poduzme potrebne radnje kojima bi osigurao da ne dođe do krađe ili vandaliziranja bicikla. Razumijemo da u nekim situacija preventivne radnje neće spriječiti krađu ili vandalizam", kazao je Gustin. Drugim riječima - pazite gdje ostavljate Bajs na pauzi!

"U slučajevima krađe konzultirat ćemo se s korisnikom, nastojati prikupiti što više podataka o nastalom incidentu te isti prijaviti nadležnim ustanovama, ali i Gradu Zagrebu. Daljnje postupanje će ovisiti o samom slučaju. Naplata dodatnog troška za krađu bit će izvršena ako za nju postoje uvjeti i dokazana je odgovornost korisnika za nastalu štetu", ističu iz Nextbikea.

Foto: Net.hr

'Nema problema ako pukne žbica'

Pitali smo i tko je odgovoran za oštećenja Bajsa koja bi mogla nastati zbog oštećenog asfalta, neravnina na cestama, rubnika... I svega onoga što prati zagrebačke prometnice kojima je korisnik primoran biciklirati u nedostatku biciklističke staze?

"Važno je razlučiti oštećenja koja korisnik može izbjeći i ona na koja ne može utjecati. Bez obzira na nepostojanje biciklističke staze u nekim dijelovima grada, uvjeti za vožnju bicikla u kojima ne nastaju oštećenja vožnjom postoje, što dokazuju tisuće biciklista svakodnevno.

Potencijalna oštećenja nastala habanjem ili očekivanim korištenjem se ne naplaćuju. Kao primjer navest ćemo puknuće žbica do kojih dolazi zbog oštećenja na koliniku, udaraca u rubnik i sl. Takva oštećenja očekujemo, no ako primjetimo da je oštećenje ipak ozbiljnije prirode poput savinutog kotača, takav slučaj ćemo istražiti i prema potrebi naplatiti naknadu za neprimjereno korištenje bicikla", ističu iz Nextbikea te dodaju kako su zadovoljni načinom kojim korisnici postupaju s biciklima.

"Primjetili smo nekoliko manjih oštećenja bicikala, no za sada nemamo niti jedan slučaj ozbiljnog vandalizma. Do sada smo poslali nekoliko upozorenja prema korisnicima da će im biti onemogućen pristup ako nastave s neprimjerenim korištenjem bicikala, no nismo zabilježili niti jedan ozbiljniji incident i nadamo se da će se takav trend i nastaviti."

Što s parkingom?

Mogu li građani parkirati vlastite bicikle na mjesta (stanice) koja je Grad predvidio za Bajs, a koja su nekoć bila slobodna za parkiranje (dok su danas označena Bajs oznakama)?

"Nije zabranjeno parkiranje vlastitog bicikla jer većina korisnika koristi klamerice za kratko osiguravanje dok nije uz vlastiti bicikl. Sustav javnih bicikala je prije svega okrenut promicanju biciklizma i održivih načina prijevoza te nam je drago vidjeti u gradu sve više biciklista.

Kada primijetimo da nedostaje parkirnih mjesta za javne i privatne bicikle, uvijek to prenesemo odgovornim osobama u gradu Zagrebu koji rade na razvoju biciklističke infrastrukture. Naša želja i cilj je učiniti biciklizam sastavnim dijelom urbane mobilnosti te smo spremni i voljni zajedno koristiti raspoloživu infrastrukturu, ali i aktivno raditi na uvođenju i predlaganju poboljšanja postojeće sve u cilju očuvanja reda u javnom prostoru", zaključuje Ante Gustin, direktor Sustava javnih bicikala (Nextbike).

Bajs širi mrežu

U međuvremenu, na naš upit odgovorili su i iz Službe za informiranje i medije Grada Zagreba te potvrdili proširenje Bajs mreže. "S novim lokacijama Zagreb će imati 90 aktivnih stanica i 1.000 bicikala, a do kraja listopada očekuje se dovršetak mreže od ukupno 180 stanica i 2.000 bicikala raspoređenih po cijelom gradu", priopćili su.

„Bajs nije samo sustav bicikala – on je simbol pametnijeg, održivijeg i pristupačnijeg Zagreba. Dodavanjem stotina novih bicikala i stanica, približavamo mobilnost svakom kvartu i olakšavamo kretanje tisućama ljudi. Cilj nam je da bicikl ne bude samo privilegija centra, već ravnopravno dostupan u svim dijelovima grada,“ naglasio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

"Od pokretanja sustava prošlo je tek nešto više od mjesec dana, a brojke već govore o uspjehu – više od 20.000 registriranih korisnika i preko 650.000 minuta vožnji potvrđuju veliki interes građana. Dosadašnje statistike pokazuju da su najpopularnije rute one koje povezuju centar grada, no s novim stanicama u kvartovima očekuje se još šire i raznovrsnije korištenje.

Projekt „Bajs“ dio je šireg plana održive mobilnosti Grada Zagreba te je zamišljen kao nadopuna javnom prijevozu – jednostavan, ekološki i ekonomičan način kretanja gradom. Osim što doprinosi smanjenju prometnih gužvi i zagađenja, građanima nudi zdrav i aktivan način kretanja u svakodnevnom životu", stoji u priopćenju Grada Zagreba.

Podsjetimo, projekt “Bajs” se sufinancira iz gradskog proračuna, a ukupna vrijednost ugovora koji obuhvaća sve potrebne usluge iznosi 9.3 milijuna eura plus PDV, odnosno oko 64 eura mjesečno po biciklu.