Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila tri konačna prijedlog zakona iz resora zdravstva, među njima i o zdravstvenoj zaštiti (EU) kojim se unaprjeđuje primarna zdravstvena zaštita te se status i pozicija doma zdravlja redefinira i oni postaju nositelji primarne zdravstvene zaštite.
Predloženim zakonom uvodi se načelo supsidijarnosti i funkcionalne integracije te se jasnije određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji, naveo je.
Osnažuje se i preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno-pravni status zdravstvenih radnika zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
Smanjenje broja zavoda
"Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava, odnosno već ostvarenim funkcionalnim spajanjem 12 bolnica osigurano je, za nula kuna, 250 kreveta za palijativno liječenje i produženo liječenje", rekao je Kujundžić.
Zakonom se uvodi i status nacionalne sveučilišne bolnice te se uređuje područje zdravstvenog turizma.
Također, uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost.
Sukladno Zaključku Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, od 2. kolovoza 2018. godine, u konačni prijedlog zakona ugrađena su odgovarajuća rješenja prema kojima Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping te Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslove Hrvatskog zavoda za telemedicinu.
Cijene i kupnja lijekova
U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima (EU) kojim se uspostavlja novi sustav određivanja cijena lijekova na recept te bi njihovu najvišu dozvoljenu cijenu određivala Agencija za lijekove i medicinske proizvode, a te izračunate cijene redovito objavljivala na svojim mrežnim stranicama.
Istodobno bi se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.
Zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.
In vitro i drugi medicinski proizvodi
Zastupnicima je Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (EU).
Ključni je cilj predloženog zakona stvaranje Europske baze podataka za medicinske proizvode (Eudamed) kojim će se povećati transparentnost, među ostalim većom dostupnošću informacija za javnost i zdravstvene djelatnike, izbjegavanje višestrukih zahtjeva za izvješćivanje, povećanje koordinacije između država članica te racionalizacija i olakšavanje protoka informacija između gospodarskih subjekata, prijavljenih tijela ili naručitelja i država članica, kao i među pojedinim državama članicama i Europske komisije.
