Europski parlament jedna je od ključnih institucija čije se odluke tiču i nas u Hrvatskoj, a o radu parlamenta u intervjuu za Net.hr ovog je tjedna govorila zastupnica u EP-u iz redova HDZ-a, Sunčana Glavak. Na početku intervjua, Glavak se osvrnula na godinu koja je iza nas te je kazala čime su se zastupnici prošle godine bavili u parlamentu.
"Mi smo u nekakvom kriznom modu od pojave covida-19, vjerujem da vidite kakva je situacija", rekla je.
"Svakako najvažnija tema prošle godine bila je situacija u Ukrajini, bavili smo se pitanjem europske sigurnosti, zaštitom izbjeglica iz Ukrajine, pružanjem humanitarne i vojne pomoći i odgovorom na rusku invaziju u smislu sankcija. Iz našeg fokusa nije nestao covid-19. Raspravljali smo i o utjecaju pandemije, a istodobno i rata u Ukrajini na građane i gospodarstvo", nabrojila je zastupnica.
"Predlagali smo i mjere za ograničenje cijena energenata, borbu protiv inflacije. Vidjeli ste na koji način su države članice morale odgovoriti na ove nove izazove, a s europske razine poticalo se države članice da samostalno razvijaju svoje specifične odgovore na novu krizu. Hrvatska je to i sama činila na najbolji način koliko se moglo", dodala je.
Kaže da je sa strane ostao proces konferencije o budućnosti Europe, koji je trebao biti novi iskorak da se građani približe europskim politikama. "Sada se radi na izradi konkretnih reformi i prijedloga kojima ćemo odgovoriti na zahtjeve građana kako bismo modernizirali Europsku uniju", rekla je zastupnica.
Sjajna godina za Hrvatsku
Ono što se odvijalo paralelno s procesima koji su bili takozvani krizni procesi, je bilo predlaganje regulativa koje se odnose na energetski sektor, zelena ulaganja te jačanje digitalne tranzicije europskog gospodarstva.
Sunčana Glavak smatra da je iz perspektive Hrvatske, 2022. bila sjajna godina te su donesene važne odluke u parlamentu. "Odobreno je pristupanje u šengenski prostor i eurozonu. Bili smo vrlo ponosni, a Hrvatska je kao najmlađa članica EU-a među 15 zemalja koje su i u NATO-u, u EU-u i u šengenskom prostoru", ističe Sunčana Glavak.
Što se tiče 2023. godine i stvari o kojima će se raspravljati u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak kaže da je sve važno i za Hrvatsku s obzirom na to da je Hrvatska punopravna članica EU-a i zakonodavni prioriteti EP-a tiču se jednako tako Hrvatske kao i svih zemalja Unije.
"Kada govorimo o zakonodavnom okviru, fokusirat ćemo se na obnovljive izvore energije, kružno gospodarstvo, migracije, internetsku sigurnost. Parlament će ove godine raspravljati i o umjetnoj inteligenciji, kriptovalutama, poluvodičima, dijeljenju podataka", rekla je u intervjuu za Net.hr.
Posebno zanimljiva rasprava bit će i o kriptovalutama. "Kada spominjem kriptovalute, tu će se prije svega donositi i nova pravila o zaštiti potrošača, uspostavljanje zaštitnih mjera protiv tržišnih manipulacija i financijskog kriminala. To će biti na dnevnom redu Europskog parlamenta idući mjesec", rekla je.
U jeku globalne nestašice poluvodiča uzrokovane pandemijom covida-19, parlament će iznijeti i svoje stajalište o Zakonu o čipovima. Glavak kaže da je cilj osigurati da EU ima bitne alate i tehnologije kako bi postala predvodnik u tom području.
Što se tiče rata u Ukrajini, kaže da smo se suočili s takozvanom energetskom neovisnošću i to je bilo snažno u fokusu prošle godine. Ove godine razgovarat će se i o zajedničkom putu o migracijama i azilu između parlamenta i vijeća, a što se odnosi na novi pakt Europske komisije o migracijama i azilu.
Zastupnica je podsjetila i na paket "Fit for 55", odnosno zelenu tranziciju, za koji kaže da bi trebao obilježiti ovaj mandat u parlamentu.
"Glasat ćemo o novim standardima za automobile, kombije, uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, novi okvir za unutarnje tržište vodika, smanjenje emisije metana…Sve to tiče se Hrvatske i hrvatskih građana", istaknula je.
Od jednom od dva izvještaja iz paketa "Fit for 55", Glavak je bila zadužena kao izvjestiteljica Europskog parlamenta.
Parlament će raditi i na novim zahtjevima za eko-dizajn za određene grupe proizvoda, a to će biti važno za građane posebno jer se s time svakodnevno susrećemo. To se odnosi na primjerice kuhinjske uređaje, računala, električne motore, gume, odnosno uspostavu novih pravila kako bi bili što izdržljiviji za višekratnu upotrebu, a kako bi se manje štetilo okolišu.
"Bacanje hrane jedna je od tema koja će također biti u fokusu Europskog parlamenta ove godine, time ćemo se posebno baviti, a radit ćemo i na pravilima za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma", rekla je Glavak, ustvrdivši da će u fokusu Europskog parlamenta ove godine biti čitav spektar različitih tema.
Sve teme tiču se Hrvatske
Što se tiče samog njihova rada, istaknula je da je njihova dužnost kao zastupnika u Europskom parlamentu zastupati nacionalne interese Republike Hrvatske na nultoj poziciji gdje se donose odluke koje se kasnije pretaču u nacionalna zakonodavstva.
"Sve teme o kojima ćemo raspravljati ove godine tiču se izravno ili neizravno i Hrvatske", dodala je.
Prema zadnjem istraživanju euro barometra, 91 posto građana je rekao da ih zanimaju njihovi trenutni ekonomski prioriteti, što je zastupnicima jako važno.
Glavak je komentirala i benefite ulaska Hrvatske u šengenski prostor te eurozonu. "Mislim da gospodarstvenici već sada vide koje benefite imamo, prije svega slobodnijim prelaskom granice. U gospodarskom smislu, u onom ekonomskom i financijskom, sigurno da će svi profitirati od toga", istaknula je Sunčana Glavak.
Što se poskupljenja tiče, kaže da to nije samo slučaj u Hrvatskoj, već je to inflacija koja je pogodila velike svjetske ekonomije te se domino-efektom prelijeva na sve manje zemlje.
"Prelazak na euro donio nam je neka iznenađenja koja su sada pod nadzorom i inspekcija i resornih ministarstava. Neki su tu pronašli svoju nišu da love u mutnom, ali ne svi. Trebamo vidjeti iz kojih razloga su se neke cijene podizale, a neke nisu. Puno smo o tome raspravljali, jer su inflacija i povećanje cijena gorući problem i u brojnim drugim članicama EU-a", kazala je.
Smatra da je Vladin intervencionizam bio pozitivan jer mjerenjem inflacije vidimo da ona blago usporava posljednjih mjeseci.
Za ulazak u šengenski prostor i eurozonu rekla je da ulazak u ove dvije integracije predstavlja ispunjenje naših strateških ciljeva, a kao glavne benefite vidi zaštićenost našeg gospodarstva i stanovništva te dublju integraciju u EU-u. "Time zapravo afirmiramo našu poziciju u Uniji, a za gospodarstvenike to znači smanjenje troškova i slobodno kretanje diljem šengenskog prostora", rekla je Sunčana Glavak u razgovoru za Net.hr
Što je još rekla o sankcijama koje je Europska unija nametnula Rusiji, pomoći koju je Hrvatska pružila Ukrajini, mjerama u ovim kriznim vremenima, ali i svojem djelovanju u Europskom parlamentu, pogledajte u cijelom intervjuu.
