U nizu istraživanja koja je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) putem Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva procjenjuje se da se zbog prisutnosti lažnih proizvoda na tržištu svake godine gubi više od 364 milijarde kuna ili 7,4 posto ukupnih prihoda od prodaje u devet sektora. Svake se godine u gospodarstvu Europske unije izgubi i dodatnih 267 milijardi kuna zbog neizravnog utjecaja krivotvorenja i piratstva u tim sektorima jer proizvođači kupuju manje proizvoda i usluga od dobavljača, što ima neizbježne posljedice i u drugim područjima.
Što se najviše krivotvori?
Devet sektora najjače zahvaćenih problemom krivotvorenja su: kozmetički proizvodi i proizvodi za osobnu njegu; odjeća, obuća i odjevni dodaci; sportska oprema; igračke i igre; nakit i ručni satovi; ručne torbice; snimljena glazba; jaka alkoholna pića i vino; te farmaceutski proizvodi.
Zbog gubitaka u prodaji izravno je izgubljeno ili nije otvoreno 500.000 radnih mjesta u tim sektorima u Europskoj uniji jer proizvođači koji zakonito posluju, a u nekim slučajevima i distributeri tih proizvoda, zapošljavaju manje osoba nego što bi to učinili da nema krivotvorenja i piratstva.
Kada se uzmu u obzir i neizravne posljedice krivotvorina na druge sektore, u drugim područjima gospodarstva Europske unije izgubi se dodatnih 290.000 radnih mjesta. EUIPO je proveo istraživanja između ožujka 2015. i rujna 2016. kako bi dobio potpuniju sliku gospodarskog troška krivotvorenja i piratstva u Europskoj uniji.
Serijom istraživanja također se prati učinak krivotvorina na javne financije. Ukupni godišnji gubici proračunskih prihoda koji proizlaze iz krivotvorenja i piratstva u tih devet sektora procjenjuju se na 109 milijardi kuna u obliku izgubljenog poreza na dobit, PDV-a i trošarina.
"Nadamo se da će rezultati naših istraživanja pružiti potrošačima dodatne informacije i pomoći im u donošenju odluka. To je posebno važno u ovo doba godine kada potrošači i građani obavljaju božićnu kupnju i odabiru darove za svoje bližnje. Zahvaljujući izvješćima i analizama možemo vidjeti gospodarski učinak krivotvorenja i piratstva na prodaju i radna mjesta. Situacija se razlikuje od jedne države članice do druge, no cjelokupna je slika iz naših istraživanja jasna: krivotvorenje i piratstvo imaju negativan utjecaj na gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta u EU-u", izjavio je António Campinos, izvršni direktor EUIPO-a.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Istraživanja će se nastaviti i tijekom 2017. godine, te će se izraditi izvješća o gospodarskim učincima krivotvorenja i piratstva u sektorima pametnih telefona i pesticida, kao i u drugim sektorima gospodarstva koji se smatraju osjetljivima na povrede prava intelektualnog vlasništva.
Što se konkretno tiče primjera Hrvatske, procjenjuje se da se kao posljedica krivotvorenja u navedenim sektorima godišnje izravno izgubi 1,976 milijuna kuna, što čini 8,9 posto prodaje u tim sektorima. To znači da je više od 4200 radnih mjesta izravno izgubljeno u tim sektorima. Relativni gubici prodajnih prihoda i radnih mjesta uzrokovani krivotvorenjem u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a. Torbice su sektor koji je ponajviše pogođen gubicima u prodaji u usporedbi s prosjekom Europske unije.
