Poskupljenja su ipak zahvatila neke proizvode na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Statistika DZS-a pokazuju da cijene hrane i bezalkoholnih pića inflacija još nije zahvatila.
Kako piše Večernji list, podaci su pokazali da su na godišnjoj godini u travnju cijene pale 0,6 posto. Ipak, potrošači na svojim džepovima itekako primjećuju da su poskupjeli proizvodi poput šećera, ulja, higijenskih potrepština i dosta drugih.
Trgovci povećanje cijena dijelom opravdavaju sezonskim rastom cijena, dok dijelom kao posljedicu povećanih inputa u proizvodnji.
'Uslijedit će novi val poskupljenja'
Direktor Lonia trgovine, Drago Munjiza, kaže da su cijene u maloprodaji u prosjeku rasle 1-2 posto.
"Najviše su poskupjele cigarete zbog rasta trošarina, a šećer i proizvodi od žitarica više od pet posto", govori Munjiza za Večernji list. On očekuje da će trgovci dio viših ulaznih cijena pokriti nauštrb svoje marže, a razlozi su konkurentnost, skuplje sirovine, trošarine, dijelom prenijeti na maloprodaju.
"Početkom sezone redovito poskupljuju i ulazne cijene piva za nekoliko postotaka. No budu li rasle ulazne cijene energenata i goriva, uslijedit će novi val poskupljenja. Higijenske potrepštine također su u godinu dana porasle za 10-ak posto", napominje šef Lonije.
Gotovo da nema poskupljenja kada su u pitanju meso i mlijeko. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da se poskupljenje osjeti tek kod nekih mliječnih proizvoda. "No sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu – kukuruza, sojine i suncokretove sačme, čak i slame i sijena, što će se itekako preliti i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za krajnjeg korisnika", govori Bobetić za Večernji list.
On razlog za to vidi u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje posljednjih godina. Cijene naravno rastu kada robe ima manje jer je i potražnja veća. Kada cijene rastu tada će rasti i zbog novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, smatra Bobetić. Ona pak traži veća ulaganja farmera u "zelenu" transformaciju i strategiju "od polja do stola".
Cijene hrane u svijetu 'skaču' već 13. mjesec zaredom
Cijene hrane u svijetu, prema statistici FAOstata, rastu već 13. mjesec zaredom. Na rast je utjecala i pandemija koronavirusa. U travnju je, na svjetskoj razini, kukuruz bio skuplji čak 67 posto nego u istom mjesecu prošle godine.
K tome, rastu i tržišne cijene svinjskih polovica, međutim, na razini EU-a one su još uvijek 11 posto niže nego u travnju 2020. Za 10-ak posto rasle su cijene junećih polovica, osam posto kod peradi, a cijena pilećeg mesa u Hrvatskoj je i dalje 2,5 posto niža nego prošle godine. Razlog je sveprisutni damping i nelojalna konkurencija.
"Trošak prehrane životinja veći je za 25 posto, a bruto marža farmera manja za 15 posto. Farmeri to više neće moći podnijeti stoga od lipnja očekujem znatna poskupljenja", misli Bobetić, dok trgovci prehrambenim proizvodima ne vjeruju u to.
'Kupovna moć građana je manja'
Direktor NTL-a i predsjednik HUP-ove Udruge trgovine, Martin Evačić, navodi da će trgovci zbog prevelike konkurencije i međusobne borbe reagirati samo u slučaju povećanja nabavnih cijena. Navodi primjer ulja - kada je nabavna cijena bila oko pet kuna, litra je koštala oko sedam kuna u maloprodaji.
Sada, kada se cijena kreće od sedam do osam kuna, konačna cijena ulja je 10 kuna. Što se tiče pojeftinjenja, to se uglavnom odnosi na voće i povrće, dok sezonsku cijenu diktiraju i loši vremenski uvjeti koji otežavaju proizvodnju, piše Večernji list. Od početka godine trgovci su suočeni i s padom prometa pa svaku znamenku cijene na polici moraju vagati.
"Nakon lanjske godine koja je za trgovine prehranom bila iznimna, bolja od 2019., u ovoj je manje novca u opticaju, a manja je i kupovna moć građana, s obzirom na to da je dio gospodarstva manje-više dugo zatvoren, a osjeti se i pad BDP-a", istaknuo je Evačić za Večernji list.
On zbog svega ovoga ne očekuje veća poskupljenja prehrambenih proizvoda jer, kako kaže, inflacija od jedan do dva posto na godišnjem nivou nije inflacija.
