Dosadašnja 41 mjera svedena je na devet i u njih se teoretski može uključiti svatko od 239 tisuća nezaposlenih radnika, a državne će poticaje, slično kao i do sada, dobivati tvrtke koje zaposle radnike s burze, obrazovne ustanove koje ih prekvalificiraju te nezaposleni kroz naknade koje će im se isplaćivati tijekom polugodišnjeg, godišnjeg ili dvogodišnjeg razdoblja korištenja neke od devet mjera. To su potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje, potpore za samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje nezaposlenih na radnome mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez radnog odnosa, javni rad, potpora za očuvanje radnih mjesta i stalni sezonac.
Ove će godine za poticanje zapošljavanja otići 1,5 milijardi kuna javnog novca, od čega 400 milijuna kuna za korisnike koji su preneseni iz prethodne godine i oko 1,1 milijardu kuna za nove korisnike, piše Večernji list.
Novih 50.000 radnika
Resorni ministar rada Tomislav Ćorić procjenjuje da će ih biti oko 50 tisuća, a odziv poslodavaca trebao bi pokazati hoće li dvije najpopularnije mjere koje su naišle na plodno tlo i u javnom i u privatnom sektoru – stručno osposobljavanje (SOR) i javni radovi – pasti u drugi plan.
Država za svakog zaposlenog s burze poduzetnicima i neprofitnim organizacija koje obavljaju gospodarsku aktivnost nudi 30-75 posto godišnjeg troška bruto plaće. Postotak potpore ovisi o veličini poduzetnika, stručnoj spremi nezaposlenog i njegovu zdravstvenom stanju. Primjerice, najviše novca može dobiti tvrtka koja zaposli osobu s invaliditetom – 75 posto troška plaće, odnosno od 28.612 do 55.125 kuna. Za ostale radnike godišnja potpora iznosi od 11.794 do 23.037 kuna.
SOR je i dalje atraktivniji jer poslodavac dobiva besplatnog radnika kojemu će morati isplaćivati samo naknadu za prijevoz. Rekonstrukcija postojećih mjera naišla je na oštru kritiku sindikata, najvećim dijelom zbog stručnog osposobljavanja mladih ljudi kroz koje su dosad prošle gotovo dvije pune generacije mladih – više od 70 tisuća.
Većina visokoobrazovanih započela karijeru stručnim osposobljavanjem
Donedavni zamjenik ravnatelja HZZ-a, sociolog Teo Matković, naglašava da je nakon 2013. godine većina visokoobrazovanih mladih ljudi počela karijeru upravo stručnim osposobljavanjem, a od ovog mjeseca u taj će vlak uskočiti i približno 22 tisuće nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom.
Nitko ne zna jesu li i ti mladi ljudi među onima koji su nakon jednogodišnjeg rada za sitan novac pobjegli van ili su većinom ostali jer su našli bolje plaćen stalni posao. Panika u građevinskom i turističkom sektoru pokazuje da radnika sa strukovnim zanimanjima nema pa će se tvrtke morati sve više okretati prema starijima ili će iskoristiti ruku koji im je kroz svoje mjere pružila država, piše Večernji list.
2620 kuna plus putni troškovi
Mladi kojima država plaća godinu dana staža od ožujka će mjesečno primati 2620 kuna, s tim što će im naknadu za prijevoz plaćati poslodavac. Po novome, prijevoz će biti financiran po dva modela: u gradovima s javnim prijevozom pokrivat će se trošak mjesečne karte, a ostalima će se obračunavati 0,75 kuna po kilometru od kuće do posla.
HZZ će kontrolirati da poslodavci koji uzimaju radnike s burze, bez obzira na to zaposle li ih preko potpora ili ih država ‘časti’ besplatnim SOR-ovcima, ne otpuštaju ljude koji kod njih već rade. Zavod se obavezuje da će sve zahtjeve riješiti u roku od 15 dana, što bi bila velika revolucija jer se na potpisivanje ugovora nekad čeka mjesecima.
Država se nada da će nezaposleni biti kreativniji i uspješniji u stvaranju novih radnih mjesta od postojećih poslodavaca pa im nudi više novca ako se nekoliko njih udruži u zajednički poslovni projekt, 35 tisuća kuna dobiva svaka samozaposlena osoba, a 140.000 ili 175.000 ako se udruži četiri do pet osoba. Novost je da će novopečeni poduzetnici kod sebe moći angažirati i dva mlada SOR-ovca.
Povišica će od ožujka stići i dijelu nezaposlenih koji su ostvarili ili će ostvariti pravo na novčanu naknadu koja će biti 100 do 240 kuna veća od dosadašnje za radnike koji su prije otkaza zarađivali manje od prosječne plaće u državi.
