U 2019. godini udio mladih u dobi od 25 do 34 godine koji žive s roditeljima kretao se u državama članicama EU-a od manje od 10 posto u Danskoj (četiri posto), Finskoj (4,8 posto) i Švedskoj (5,7 posto), na više od polovice u Slovačkoj (56,4 posto u 2018.), Grčkoj (57,8 posto) i Hrvatskoj (62 posto), pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Na odlazak iz roditeljskog domaćinstva često utječu jesu li mladi u vezi s partnerom ili studiraju, njihova razina financijske (ne)ovisnosti, uvjeti na tržištu rada, pristupačnost smještaja, ali i kulturne posebnosti.

U prosjeku mladi su prošle godine napustili roditeljsko domaćinstvo u dobi od 26,2 godine. Međutim, ta se dob značajno razlikovala u državama članicama Europske unije.

Mladi su prilično rano odlazili iz obiteljskog doma u tri sjeverne države članice - Švedskoj (17,8 godina), Danskoj (21,1 godina) i Finskoj (21,8 godina), kao i Luksemburgu (20,1 godina). Mladi su također napustili dom prije 25. godine u Estoniji (22,2 godine), Francuskoj (23,6 godina) te Njemačkoj i Nizozemskoj (u obje zemlje s 23,7 godina).

U Hrvatskoj i Slovačkoj ostali su najduže u roditeljskom domaćinstvu. U prosjeku su napustili dom u dobi od 31,8 godina, odnosno 30,9 godina. Mladi odrasli u Italiji (30,1 godina), Bugarskoj (30,0 godina), Malti (29,9 godina), Španjolskoj (29,5 godina), Portugalu (29,0 godina) i Grčkoj (28,9 godina) također su dulje ostali s roditeljima u domu.

U gotovo svim državama članicama Unije mlade žene su često napuštale roditeljsko domaćinstvo ranije nego muškarci. Izuzetak je bio Luksemburg (20,3 godine za žene, u usporedbi s 20 godina za muškarce).

Najveće razlike između spolova zabilježene su u Rumunjskoj (25,7 godina za žene u usporedbi s 30,3 za muškarce), Bugarskoj (27,6 prema 32,1), Hrvatskoj (29,9 prema 33,6), Latviji (24,8 prema 28,1), Mađarskoj (25,8 prema 28.5) i Slovačkoj (29.6 prema 32.1).