Nezaposlenost, uvjeti rada, plaća i rješavanje stambenog pitanja glavni su razlozi iseljavanja mlađe populacije iz Hrvatske. Sustavna demografska politika ne postoji, a rijetke poticajne mjere donesene su stihijski. Zbog toga je Svjetski savez mladih Hrvatske odlučio pristupiti tom problemu multidisciplinarnim znanstvenim projektom Mreža 2050. - demografija od izazova do odgovora, javlja Dnevnik.hr. Njime će na tri područja nastojati utvrditi probleme i ponuditi rješenja koja bi trebala oblikovati demografsku politiku.
Rijetki su oni kojima odlazak iz Hrvatske nikad nije bio na pameti. Jedna od njih je i Katarina Kljajić koja je nakon završenog fakulteta brzo pronašla posao. No, mnogi njeni prijatelji otišli su u inozemstvo. "Kako sam iz Slavonskog Broda, odakle je jako puno ljudi otišlo, nekad bude jezivo da je po pola razreda i pola društva negdje vani", govori Kljajić.
Najviše ih je otišlo u Irsku. Među njima je i Ana-Maria Hota, koja zbog selidbe u Dublin nije požalila. "Financijska strana priče, očigledno, jer nitko ne ide u zemlje u kojima je lošiji standard. Idu tamo gdje se cijeni rad, gdje se cijeni znanje, gdje će te pošteno platiti za taj rad", rekla je.
Kninsko područje jedno je od najpogođenijih iseljavanjem. Ondje je teško naći mlađu i radno sposobnu osobu. "Nema posla, postao je to sad i običaj, svi su poletjeli za parama", govori Tiho iz Knina.
Katastrofalne brojke
Kumulativno gledajući, brojke su katastrofalne. Od 2013. Hrvatsku je napustilo 300.000 većinom mladih ljudi. Za usporedbu, Italiju je u istom periodu napustilo svega 8000 osoba. Negativne demografske trendove pojačala je koronakriza, a prema podacima Ujedinjenih naroda, Hrvatska je među pet najstarijih svjetskih populacija te ujedno i najugroženije demografsko područje na svijetu.
"Prošle godine bilježimo najveći prirodni pad u povijesti, pri čemu je razlika između umrlih i živorođenih bila 21 tisuću. UN-ove projekcije govore da će 2050. Hrvatska imati 17 posto stanovnika manje", objasnio je Ivan Majstorović, voditelj projekta Svjetskog saveza mladih Hrvatske.
Politizacija demografije
Demograf Stjepan Šterc drži da starenje stanovništva i negativan prirodni priraštaj utječu na nacionalnu sigurnost zemlje. Dodaje da se tom problemu pristupalo s političke, a ne stručne razine. "To je bila politizacija cijele priče iako to nije političko, svjetonazorsko, religijsko pitanje, nego je to temeljno pitanje razvoja Hrvatske. Nema niti jedne strateške odluke vezane za tu problematiku", ustvrdio je Šterc.
Smatra da Plenkovićeva izjava kako Vlada nastoji "osigurati da što već broj naših sugrađana, pogotovo mladih, osnuje obitelj u Hrvatskoj, dobije zaposlenje" služi isključivo u predizborne svrhe. "Mislim da se to čak izgovorilo istim glasom, tonom iz iste osobe. Mi smo od početka ovakvog vladanja Hrvatskom izgubili više od 100 tisuća ljudi samo prirodnim putem, dvostruko više toga još iseljavanjem. Odrazilo se to na svim prostorima u Hrvatskoj. Nakon ovakve izjave, ako se ne postupa sukladno njoj, sutra bez obzira na to tko dođe na vlast, mislim da Hrvatsku ne čeka izvjesna budućnost", zaključio je demograf.
