Družba "Braće Hrvatskog Zmaja" gradskim je vijećnicima prezentirala plan uređenja i revitalizacije Starog grada Ozlja. Točnije, mogli bismo reći, vlasnici Starog grada konačno su za to dobili priliku.
Naime, poziv predsjednika Gradskog vijeća Družba čeka već gotovo dvije godine, kada je po prvi puta gradskim vijećnicima njihove namjere obznanio tada zamjenik gradonačelnice, a danas predsjednik Gradskog vijeća, Stjepan Basar. A da su spremni na otvoreni i javni pristup ponovili su i u nedavnom razgovoru za KAportal.
Isto to, nekoliko puta prilikom prezentacije naglasio je i meštar gospodarstva i kaštelan Ozlja (Zmaj od sv. Eufemije) Damir Vanđelić, javnosti poznat i kao bivši šef Fonda za obnovu.
Arhitektica Vanja Ilić je s Damirom Manceom napravila prostorno-programsku studiju koja je vrijedna preko milijun kuna i ona je dobivena kao donacija Družbi "Braće Hrvatskog Zmaja" . Arhitektica Ilić istaknula je kako geografska pozicija daje izvrsne mogućnosti, u samoj tipologiji prostora Starog grada postoje izrazito vrijedne građevine, primjerice građevina žitnice. Unutrašnjost je u prilično lošem stanju, većim dijelom nije do sada održavano, čak i oni prostori koji se koriste su u lošem stanju.
Muzejski dio je jedan od dominantnih sadržaja ali on je danas dosta improviziran, ne dozvoljava neke minimalne tehničke standarde koji su potrebni za muzeologiju, čuvanje građe i njihovu prezentaciju. Drugi dijelovi se obnavljaju.
"Ono što smo pronašli u arhivskoj foto dokumentaciji vrlo je zanimljivo da se prostor Starog grada koristio kao javni prostor, pa su se to događali razni skupovi, funkcioniralo je kino i jako dugo vremena i ugostiteljski objekt. No ono što nas je impresioniralo u ovom istraživanju koje smo napravili, koje je prethodilo studiji, je što je postojalo jedno fantastično javno kupalište s pogledom na Stari grad. Mišljenja samo da tu postoji još jako puno potencijala koje Stari grad kao žarišna točka može aktivirati", poručila je Ilić.
Cilj studije bio je postići optimalan omjer između kulturnih, komercijalnih i javni sadržaja. U razgovoru i s kustosima muzeja čitav muzejski prostor pozicionirao bi se u sjevernom djelu i on bi imao poseban ulaz, prema gornjim etažama funkcionirao bi kao jedna cjelina. Prostor je javne namjene s multifunkcionalnom dvoranom, suvenirnicom i sve ono što je nužno za funkcioniranje muzeja.
Dio restorana koji je i sada smješten u prizemlju, dobio bi puno bolje organizirani servisni prostor. U prizemlju bio bi smješten prostor od Družbe isključivo privatnog karaktera, te još jedan prostor od Družbe koji bi bio javnog karaktera za izložbe, događanja. Prostor hotela bi se protezao kroz dvije etaže. Kroz studiju se pokazalo najbolje rješenje da hotel sadrži 18 do 20 soba.
Od nekakvih 2300 kvadrata koje danas nisu iskorištene, revitalizacijom prostora neiskorišteni prostor sveo bi se na neki minimum koji jednostavno tehnički nije neupotrebljiv zbog visine, a muzej i hotel bili bi podjednake kvadrature, s naglaskom da bi prostor muzeja bio otprilike 70 posto veći.
"S obzirom da Družba nema stručnjaka niti ne planiramo zapošljavati, smatramo da jedna suradnja sa Zavičajnom muzejem trebala bi se nastaviti na način da stručnjaci koji rade u muzeju gospodare s cjelokupnim prostorom. To je ekonomski racionalno i trebali bi dobiti pod svoju ingerenciju tih svojih 1620 kvadrata. Razgovarali smo s kolegom koji dobro vodi muzej da unutar tog korpusa može samostalno raspoređivati sadržaj", poručio je Vanđelić, te dodao kako će Zavičajni muzej biti profitabilniji i zanimljiviji kad dobije veću kvadraturu i više sadržaja.
Vanđelić je posjetio i da je 1920. godine Družba imala u posjedu i cjenike koje su postojali za ugostiteljski dio i smještajni dio. "U to vrijeme ljudi su ovdje turistički dolazili, bilo da je riječ o izletnicima, lovcima, na duhovne obnove to je isto što bi mi htjeli njegovati. Apsolutno isti sadržaj. Zabave, vjenčanja, proslave, teambildinzi, edukacije, ali i duhovne obnove i ostali turistički sadržaji. Imamo tri ključna elementa, muzejski prostor, hotel s smještajnim dijelom i ugostiteljski i u tome svemu Družba zadržava jedan mali privatni dio prostor za sebe, 80 kvadrata. Ono što je važno za vlasnika je financiranje. Kao što nas Ministarstvo kulture jako financiralo i imalo razumijevanje za tu baštinu, no ta baština će propast ako ona nije ekonomski održiva", rekao je.
Vanđelić je poručio kako trenutno u Hrvatskoj postoje 46 hotelskih sadržaja koje se nalaze u kulturnoj baštini i gotovo svi su smješteni u obalnom području gdje je turizam puno razvijeniji, a svega je pet hotela baština u kontinentalnom dijelu.
"Nama je ključan cilj očuvati baštinu. To je ključan cilj i postojanje Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, ali da bi to bilo održivo moramo i ovu ekonomsku komponentu razmotriti. Odredili smo da Stari grad Ozalj bude hotel baština, da on ima 4 zvjezdice iako se u ovako starijim objektima kategorizacija se ne radi. Imamo cjelogodišnje poslovanje imamo sustav doživljaja koji su uglavnom kulturno naslijeđe, odmor, relaksacija, poljoprivredni proizvodi i gastronomija, istraživanje i pojedine fizičke aktivnosti", kazao je Vanđelić.
