U internističkom šatoru ispred bolnice Sisak, koji nakon potresa služi kao bolnički odjel, sinoć su pacijenti i medicinsko osoblje zamijetili štakora. No, nitko ne zna kako je ušao unutra.
"Nije to prostor bolnički koji se može hermetički zatvoriti ili zatvoriti vratima gdje se ne može glodavac, a ovdje se glodavac može provući. Mi ćemo obavit sve ono što nama služba traži da se redovno radi. Deratizacija, dezinsekcija koja se inače radi, a u ovom slučaju mi radimo izvanredne deratizacije", kazala je Željka Brodarec iz odjela za kontrolu bolničkih infekcija, nadzora čišćenja i sterilizacije za RTL.
U šatoru je i prenoćio.
"Čuli smo ga da šuška jutros i vidjela sam video gdje je viđen sinoć tijekom popodneva i tijekom noći", kazala je medicinska sestra Natalija Pavušek Bijelić te dodala da je štakor plaši jer je sve to "gadljivo i nije ugodno".
Nije prvi put da ih je posjetio
Gospodin Željko Bunjevčević ga se, kaže, ne boji jer je sa sela. Priđe li njegovom krevetu, papuča je blizu. "Pa dobro, cure se boje, sestre se boje, ali nije opet tako strašno", kaže i dodaje da ga nije vidio, ali ga je čuo.
No Slavko, kako su štakora nazvale medicinske sestre, i njegova vrsta nisu tu, čini se, ni prvi ni posljednji put.
"Navodno je i ranije bilo miševa i štakora", kazala je Ivana Šmit, a na pitanje je li ih bilo i prije potresa, odgovara: "Prije potresa. Ovo su stare zgrade. Znali su se kretati u ovim krugovima. Recimo dolje podrum gdje je bila nekad kuhinja, ali puno, puno rjeđe i nije bilo toliko".
Postoje veliki problemi
"Radi se o populaciji koja ima razvijenu metakogniciju. Znači, svjestan je svojih postupaka. Veoma dobro organiziran i otrovi koje postavljamo moraju biti koji rade sa zadrškom, s odgodom i zato se koriste antikoagulanti", kazao je Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.
Situacija štakora u improviziranoj bolnici nije nimalo bezazlena. Evo što bi mogao biti najveći problem.
"Kada bi se sada dogodila još, ne daj Bože, i poplava. Povećana količina vode gurala bi ovako hipertrofičnu populaciju na mala, suha područja. Kontakti među njima bili bi tijesni. Omogućili bi otkočenje epizetioloških procesa, a onda je samo jedan korak do epidemije u čovjeka", kaže Brkić.
Zaraziti se može čak i udahom pa se preporučuje sve prostore poput šupa mesti na mokro i obavezno sa zaštitnom maskom na licu.
