Svi hrle u gimnazije i to je današnja stvarnost u Hrvatskoj. Među 41 282 učenika koji su ovo ljeto ostvarili pravo upisa u srednje škole, najtraženije su bile gimnazije, od prirodoslovno-matematičkih preko općih pa do jezičnih.
Prema podacima Ureda za komunikacije CARNET-a strukovne škole prijavilo je gotovo tri puta više učenika, ali to ne znači nužno da su i otišli u tu školu. Naime, učenici su imali šest odabira koja su mogla prijaviti, a u trogodišnje programe na kraju je upisano 9463 učenika.
"Prošle godine se u trogodišnje programe upisalo 10 267 učenika, dakle, bilježimo pad interesa za trogodišnje programe. Osim toga, ove godine se i nešto više učenika upisalo u gimnazijske programe, tako da je interes za gimnazijama u porastu", objašnjava nam Tomislav Rožić, koordinator upisa u srednje škole.
U strukovnim školama najveći interes bio je za hotelijersko-turističkog tehničara, ekonomistu, tehničara za računalstvo, medicinskog tehničara te elektrotehničara. A onog čega nedostaje, dimnjačara, tesara, zidara - interesa kao da nema ili tome ipak nije tako.
Jedna zagrebačka škola ovo ljeto može biti i više nego zadovoljna. Riječ je o Obrtničko i industrijsko graditeljskoj školi koja je ove godine upisala 144 nova učenika, a ukupno su imali čak 853 prijave, odnosno osmaša koji su njihovu školu stavili na popis željenih odabira.
"Nikada nije bio ovakav odaziv, tj. da smo u prvom upisnom krugu bili puni. Iznenađeni smo i ujedno sretni takvim odazivom", govori nam ravnatelj škole, Anto Vidović.
Ipak, kaže da četiri učenika nisu došla na upise, odnosno dvoje ih je odustalo, a dvoje ih se nije pojavilo pa će stoga na jesen imati 4 prazna mjesta na koja se učenici mogu prijaviti i to za podopolagača, zidara, keramičar-oblagača te dimnjačara.
"Škola od osnutka 1991. godine prvi put u ljetnom roku ima popunjene prijave za sva zanimanja/programe. Učenici i roditelji su prepoznali potrebe na tržištu rada jer im je završetkom obrazovanja u našoj školi osigurano sigurno radno mjesto i dobra primanja koja su ponekad veća od primanja visoko obrazovanih radnika pa tako i nas nastavnika u srednjoškolskom obrazovanju", objašnjava Vidović.
Prema podacima koje nam je ustupio CARNET, evo i nekoliko zanimljivih brojki koje ipak bude nadu u zainteresiranost za tim zanimanjima. Primjerice za "Instalatera grijanja i klimatizacije" prijavilo se njih 125. Njih 22. je to bio prvi izbor, ali kvota je ipak bila 18.
Za "Keramičar-oblagač" javilo se njih 141, a njih 24 je to stavilo kao svoj prvi prioritet. Za "Montera suhe gradnje" prijavilo se njih 89, a primjerice za "Staklara" njih 20. Da se jednog dana bave obradom drveta i budu stolari registriralo se njih 36, od kojih je pet prvi izbor, a za zidara se javilo 46 osmaša i osmašica od kojih je osmero stavilo pod prioritetno, a upravo toliko je i upisna kvota.
Školu će novi učenici tako pohađati u 15 zanimanja, od armirača, autolakirera, pismoslikara, staklara, zidara, sve do dimnjačara. Potonje je i Ivan Kuti Devlahović, srednjoškolac koji je OIGŠ ove godine završio. I sam je svjestan da dimnjačara nedostaje u današnjem vremenu.
Učenik dimnjačar Ivan Kuti Devlahović
"Privuklo me to što je jako tražen posao, a motivira me to što je posao zanimljiv i nije nešto previše težak, a i usput razveselim ljude na ulici kad me vide", kaže Kuti Devlahović.
Ravnatelj Vidović ističe da su svi programi kod njih trogodišnji, ali svi učenici imaju praktičnu nastavu kod poslodavaca i svima im se nudi zaposlenje po završetku školovanja.
"Plaćenu praksu sam imao sve tri godine. Tijekom srednje odlučio sam ostati u dimnjačarstvu te imam poslodavca koji će me zaposliti u devetom mjesecu, a što se tiče plaće mislim da ću biti zadovoljan", kaže nam sad već i "službeno" dimnjačar Ivan.
Učenik keramičar
Iz škole ističu da je velika pomoć učenicima njihovih smjerova i stipendija koje daje Grad Zagreb. I Ivan ju je primao kroz sve tri godine svog školovanja. Prošle školske godine od 24 deficitarnih zanimanja/programa kojima se dodjeljuju stipendije, njihovih je bilo dvanaest. Dobar je to poticaj zbog kojeg učenici na kraju najviše i briljiraju.
"Naši učenici ove školske godine osvojili su dva prva mjesta i jedno treće mjesto na Državnom natjecanju WorldSkills što svakako govori o njihovom interesu i usvojenim vještinama tijekom obrazovanja koji su rezultat rada naših nastavnika i poslodavaca kod kojih naši učenici tijekom nastavne godine odrađuju praktičnu nastavu", pojašnjava Vidović.
No konstantno se priča da neka zanimanja zamiru, da nema više majstora, zidara, keramičara, ali je li problem u tome kakve se kvote daju školama pri upisu određenih programa. Vidović kaže da su oni ove školske godine dobili odobrenje Grada Zagreba za upis 144 učenika.
Učenici zidari
"Strukturu upisa planira škola u dogovoru s osnivačem, što je u ovom slučaju Grad Zagreb, a Ministarstvo ima konačnu riječ, odnosno Ministarstvo može neke programe reducirati ili čak i ukinuti, smanjiti broj razreda ili učenika", objašnjava Vidović.
Stigma se stvara i zato što se ta zanimanja gledaju kao "muški" poslovi. No u OIGŠ-u će sljedeće godine u klupama sjediti sve zajedno deset djevojaka. Ove su godine upisali jednu autolakirerku, a najviše ih je među staklarima i pismoslikarima.
"Imali smo djevojaka u raznim "muškim" zanimanjima, od fasadera i rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, koje su se mislile prebaciti negdje u neka "ženska" zanimanja, ali nakon par tjedana boravka u našoj školi, nisu više htjele nikamo ići i završile su kod nas svoje školovanje", tvrdi Vidović.
Učenici monteri suhe gradnje
I s Ivanom je u razred išla jedna djevojka koja se školovala za dimnjačarku.
"U mom razredu nismo nikad na nju drugačije gledali zato jer je cura, sprijateljili smo se s njom bez obzira na to što su zanimanja gledana kao muška", kaže Ivan.
Čini se kako je interes za spomenuta zanimanja sve veći, a i sami poručuju da smatraju da su ove školske godine mogli upisati još jedan razredni odjel deficitarnih zanimanja.
Vidović objašnjava da je Obrtnička i industrijska građevinska škola jedina u Zagrebu koja upisuje građevinska zanimanja, dimnjačare, staklare, autolakirere, pismoslikare i soboslikare-ličioce.
OIGŠ će i sljedeće godine zasigurno imati veliku potražnju, a do tada će se nove generacije zidara, staklara i tesara samo kovati za budućnost. Ravnatelj kaže da su njihova najbolja reklama "zadovoljni učenici i njihovi roditelji, koji su onda ujedno i njihovi promotori".
"Za sve uspjehe naših učenika na natjecanjima, sudjelovanje na aktivnostima, potrebni su nastavnici koji vole svoj posao i kojima su učenici na prvom mjestu i ne gledaju hoće li ponekad i svoje slobodno vrijeme "žrtvovati" za naše učenike. To učenici prepoznaju i to nam se onda vraća na sve načine. Zadovoljni učenici i zadovoljni nastavnici stvaraju pozitivnu klimu i onda je rezultat zajamčen", zaključio je Vidović.
