Šumska ljepotica Štirovača u srcu Velebita bogatija je za novog stanovnika nakon što je jutros na graničnom području između Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit pušten ris Pino, u sklopu misije spašavanja od izumiranja dinarske populacije risova. Pinovo ime puno je simbolike.
Kroz ime Pino protkana je podrška i suosjećanje prema Italiji koja je pretrpjela enormne gubitke tijekom epidemije koronavirusa, a ta je zemlja i jedna od partnerica na LIFE lynx projektu.
Podsjetimo, iznimno malena populacija euroazijskog risa (Lynx lynx) nalazi se pred izumiranjem u Hrvatskoj i u susjednim državama zbog parenja u srodstvu. Naime već gotovo 50 godina potomci šest životinja razmnožavaju se isključivo međusobno.
ris Pino (Tomislav Gomerčić / LIFE lynx)
''Do toga je došlo jer je ris početkom 20. stoljeća gotovo u potpunosti nestao s ovih prostora pa su slovenski lovci 1973. reintrodukcijom, odnosno naseljavanjem risova, doveli šest novih životinja u Sloveniju iz Slovačke. Njihovim širenjem nastala je trenutna populacija, ali su prije 10 godina znanstvena istraživanja pokazala da su svi oni rođaci u prvom koljenu, što rezultira nizom genskih poremećaja i prijeti njihovim ponovnim izumiranjem'', objasnila je u prijašnjem razgovoru za RTL.hr Magda Sindičić, docentica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavna koordinatorica projekta LIFE Lynx s hrvatske strane, u kojemu sudjeluju i Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM.
''Jedina nada u spas risova je da se poveća genska raznolikost populacije u Dinaridima i poveže sa životinjama u Alpama kako bi se stvorila jedna velika metapopulacija koja bi bila dugoročno održiva. Svjesni toga da prirodna migracija zbog gradnje prometnica i gradova danas nije moguća, jedini način je da sami ovamo doselimo nove risove iz velike i zdrave populacije kakva je ona karpatska u Slovačkoj i Rumunjskoj. Stoga smo se s njima i kolegama iz Slovenije i Italije koji imaju isti problem povezali u međunarodni projekt LIFE Lynx'', objasnila je Sindičić.
Projekt je počeo 2017., a traje do 2024. godine i u sklopu njega u Hrvatsku i Sloveniju bit će pušteno najmanje 14 risova iz Slovačke i Rumunjske.
Hrvatski
tim LIFE lynx
U Hrvatsku je prije Pina sredinom ožujka stigao
Alojzije, a među dinarske borove prije dva dana
pušten je i ris Boris u lovištu Loški potok u
Sloveniji. Boris je peti ris pušten u svrhu
repopulacije risa u Dinaridima, a s naše strane Pino je šest
ris.
U Hrvatskoj, kao što smo već pisali, nažalost, više ne živi nijedan autohtoni hrvatski ris. Zadnji primjerak životinje koja je stotinama tisuća godina trčala ovim prostorima ubijen je 1903. godine, a u tim su godinama risovi nestali i u svim susjednim zemljama, zapravo u cijeloj zapadnoj Europi.
''Zadržali su se samo u Fenoskandinaviji, Karpatima i na jugu Balkana, Albaniji i Makedoniji, kao jedna mala jezgra u netaknutim izoliranim šumskim područjima u kojima nije bilo velikog utjecaja civilizacije. Naime, kada su izgubili staništa, pala je brojnost njihova plijena – srna i ostalih parnoprstaša pa su se okrenuli domaćim životinjama i čovjek je zbog straha i neznanja te direktne konkurencije neprijateljima proglasio sve velike zvijeri čiji se izlov i nagrađivao pa je lovni pritisak bio izrazito velik'', objasnila je Sindičić.
Kreće sezona kada mali risovi dolaze na svijet
Cilj naseljavanja risova je povećati gensku raznolikost koja će se održavati godinama kako bi se izbjeglo parenje u srodstvu, a posljedica toga će, naravno, biti da i risova bude više. Naime, kako je objasnila Sindičić: ''U sklopu projekta LIFE Lynx želimo napraviti most – povezati risove u Dinaridima s onima u Alpama i da se lanac nastavlja dalje u drugim zemljama kako bi se stvorila metapopulacija i osigurao veći genski bazen jer prije 400 do 500 godina svi risovi u cijeloj Europi bili su povezani i to je osiguravalo razmjenu gena. Takva situacija danas postoji s medvjedima od Alpa do Grčke i oni zato nemaju parenje u srodstvu''.
''Poseban uspjeh je što smo već prošle godine dobili potomka risa naseljenog iz Karpata - u Sloveniji su Goru iz Rumnjske i ženka Teja postali roditelji ženke nazvane Mala. Upravo kreće sezona kada mali risovi dolaze na svijet i nadam se da će i ova sezona biti plodna'', poručila je Sindičić nakon današneg puštanja Pina.
A Pinov dolazak u bogati krajobraz Velebita važan je korak za očuvanje ravnoteže zdravog ekosustava, osobito u mjesecu kada se obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. Pod ovogodišnjim sloganom ''Rješenja su u prirodi'' težnja je očuvati prirodu, posebno ugrožene i endemične vrste kako bismo pridonijeli ispravnom odnosu prirode i čovjeka.
Pinov dolazak kao najljepši dar za rođendan
"Izrazito smo ponosni što možemo pridonijeti očuvanju populacije risa na području Velebita i ovo nam je najljepši dar za naš 21. rođendan, koji inače obilježavamo 28. svibnja. Velebit je dom triju velikih zvijeri pa se nadamo da će se i Pino udomaćiti ovdje'', istaknula je ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić.
Čast davanja imena risu pripala je ovaj put biologinji Michelle Pozzini, volonterki koja se prošle jeseni pridružila LIFE Lynx timu zbog svojeg magisterskog rada, a osim iskustva na ovom važnom projektu, doživjela je i epidemiju i potres.
No, kaže da je sretna i zahvalna na ''ovoj nevjerojatnoj prilici'': ''Imenovati risa poprilično je uzbudljiv i nesvakidašnji zadatak. Pino je skraćenica od "alpino" što na talijanskom znači "planinski". S druge strane, u imenu se krije i uvijek zeleni bor (Pino) koji je prilagodljiv na ekološke uvjete, izdržljiv i dugovječan - i baš takve atribute želim došljaku Pinu!''
PROČITAJTE
- Bjeloglavi vladari neba jedno su od najvećih prirodnih blaga Hrvatske
- Najljepša europska ptica grabljivica: Nakon 50 godina crvena lunja opet se gnijezdi u Hrvatskoj
- Endem Jadrana: Uginula i posljednja periska u Parku prirode Telašćica
- Zašto se ugasila čarolija krijesnica? Budite čuvari svjetla našeg djetinjstva
- 'Ugasiti svjetla, a upaliti zvijezde': Daruvarski Vrani kamen postao park tamnog neba
