Razvoj brzih i ultra brzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao i prometne i elektromagnetske mreže prije stotinu godina, rekla je na prezentaciji u šibenskoj Gradskoj vijećnici Ivančica Urh, voditeljica Službe elektroničkih komunikacija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
„Sve usluge konvergiraju prema digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi o pametnim telefonima, osobnim računalima, digitalnom mediju ili televiziji visoke kakvoće (HDTV). Predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaj i aplikacije u potpunosti dostavljati putem interneta“, dodala je.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk rekao je da su u suradnji sa županijskom Razvojnom agencijom započeli s izradom studije izvodivosti širokopojasne infrastrukture i plana njenog razvoja na području županije.
Napomenuo je da digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostalog gospodarstva.„Internetsko gospodarstvo stvara pet radnih mjesta za svaka dva izgubljena radna mjesta 'izvan mreže'. Digitalno gospodarstvo u Europi svake godine raste za 12 posto, broj pretplata na mobilne mreže je veći od broja stanovnika. Procjenjuje se da polovica rasta produktivnosti u Europi dolazi zbog ulaganja u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju", rekao je Pauk.
Iznio je podatak da 51,7 posto kućanstava u Šibensko-kninskoj županiji ima pristup širokopojasnoj mreži, a od tog postotka gotovo polovica ima pristup mreži do 30 MBs.
Velika je razlika između priobalnog dijela županije, koji ima znatno veće udjele priključenosti kućanstva na širokopojasnu mrežu, za razliku od zaobalnog dijela, naglasio je.
„U zaobalju je evidentna niska priključenost, pogotovo u općinama Ervenik, Civljane, Biskupija i Kistanje, dok je najveći postotak priključenosti u Rogoznici i Primoštenu. Isti dualitet je zabilježen i u indeksima razvijenosti“, kazao je župan Pauk.
Smatra da će se gradnja infrastrukture teško riješiti bez intervencije države i adekvatne politike, a poziv za sufinanciranje, kaže, bit će objavljen na proljeće.
Ivana Mađar, voditeljica odjela za EU fondove ispred HAKOM-a naglasila je da županije, gradovi i općine u Hrvatskoj shvaćaju važnost širokopojasnog interneta za gospodarski i društveni napredak.
„Ukupno je na raspolaganju 123 milijuna eura za izgradnju pristupne mreže u takozvanim 'bijelim područjima', odnosno onim područjima gdje ne postoji brzi Internet ni komercijalni interes operatora za takvu gradnju“, dodala je.
Glede infrastrukture za prostup širokopojasnom internetu Hrvatska je zabilježila veliki napredak u posljednje dvije godine. Na razini Hrvatske postoji 40 projekata koji su već pokrenuti i očekuje se veliki interes lokalnih zajednica i županija koje se još nisu uključile. Do kraja 2017. godine bit će potpisani ugovori za projekte širokopojasne mreže, uz njihovu realizaciju do kraja 2023. godine, rečeno je na prezentaciji.
