Raiffeisen OMF je kupnjom 250.000 dionica pojačao portfelj s 5,27 na 8,78 posto, a PBZ-CO je kupnjom 150.000 dionica postao najveći pojedinačni dioničar Podravke s 13 posto. Slobodna Dalmacija piše kako je taj posao važan jer se njime udio mirovinskih fondova u Podravci popeo na 50-ak posto, a u glasačkim pravima i više od toga.
Spajanje s Atlanticom izglednije nego ikad
Time su opet potaknuta nagađanja o velikom vlasničkom preslagivanju u Podravci, a mnogi u pozadini ovih zbivanja, kako piše Slobodna Dalmacija, vide Emila Tedeschija koji odavno ne krije ambicije za spajanjem svoje Atlantic Grupe i Podravke.
Još nerazrađen scenarij spajanja, vrijedan gotovo dvije milijarde kuna, podrazumijevao je i dosad presudnu ulogu mirovinskih fondova koja sada postaje sasvim naglašena. Doduše, nešto će se morati pitati i ministra državne imovine Gorana Marića, odnosno Vladu, jer država je još uvijek 25-postotni dioničar Podravke.
Može li Podravka od lovine postati lovac?
Ekonomisti smatraju da spajanje Atlantica i Podravke ima poslovnog smisla, no nasuprot dosadašnjim neskrivenim ambicijama Tedeschija da preuzme Podravku, sada se i iz Podravke čuje kako "više nisu lovina nego lovac" te da bi se moglo dogoditi i da Podravka preuzme Atlantic.
Naime, tržišna kapitalizacija Atlantica nešto je manja od tri milijarde kuna, što je oko pola milijarde više od Podravke. Ali, Podravka i ove godine ostvaruje dvoznamenkasti porast ključnih pokazatelja, a Atlanticu pada prihod i operativna dobit. Prema svim planovima, tek 2017.godine Podravka će pokazati svoj puni kapacitet. Atlantic je i zaduženiji od Podravke približno za pola milijarde kuna. Istodobno, prihodi Atlantica od prodaje iznose 5,4, a Podravkini 3,8 milijardi kuna - piše Slobodna Dalmacija dodajući kako je očito počeo rasplet i početak kraja rata za koprivničku industriju hrane.
Sužen prostor za uplitanje politike
Iako Podravka bilježi sjajne poslovne rezultate, treba znati da nikada nije bila zaštićena od politike, koja joj nije davala mira ni kada je grcala u problemima.
Sudbina Podravke u tom je smislu osjetljiva politička tema barem iz dva razloga - stava hrvatskih građana o privatizaciji i stava lokalne zajednice koja Podravku doživljava kao svoju kompaniju.
Dotle se ekonomisti uglavnom slažu da će Podravka na kraju završiti u privatnim rukama jer su i njeni konkurenti u privatnom vlasništvu te da su mirovinski fondovi suzili prostor za političke eksperimente.
