Nezadovoljni odnosom Vlade prema željeznicama, Sindikat hrvatskih željezničara uputio je danas otvoreno pismo, koje je potpisao Ivan Forgač, premijeru Andreju Plenkoviću te ministrima Zdravku Mariću i Olegu Butkoviću. "Nasuprot primjeru Uljanika, kojem su dosadašnje Vlade, radi mira u kući i kohabitacije s IDS-om, bez ičije odgovornosti nekritički odobravale garancije, je željeznička infrastruktura, čiju gradnju, obnovu i održavanje, gotovo sve dosadašnje Vlade, financiraju 'na kapaljku'", pišu iz Sindikata, prenosi N1.
Najgora željeznica u EU
Upozorili su na iznimno teške posljedice zapuštenosti željezničke infrastrukture. "Ne možemo koristiti komparativne prednosti prometnog položaja u vidu ostvarivanja potencijalno velikih prihoda Luke Rijeka, logističkih centara i naravno, prijevoza robe željeznicom. Željeznički prijevoznici na zapuštenoj infrastrukturi skupi su i nekonkurentni, što dodatno pogoršava HŽ Infrastruktura, koja, radi nedostatnog financiranja od strane države, pretjerano opterećuje prijevoznike naknadom za korištenje loših pruga, nerazumno visokom cijenom električne energije i ucjenama s cijenom najma prostora, dio kojeg nikom drugom ne bi mogli iznajmiti ni uz dvostruko nižu cijenu.
Od nekad najbolje željeznice (nekadašnji ŽTP Zagreb imao je najmodernije pruge, kao i najmoderniji te najbrojniji vozni park ne samo u SFRJ, nego u čitavoj srednjoj i istočnoj Europi), ponajviše nebrigom države, spali smo na to da nas proglašavaju najgorom željeznicom u EU. Ovo ne pišemo radi nekakve nostalgije, nego da istaknemo žalosnu sramotu hrvatske politike", stoji u pismu.
Troškovi modernizacije, obnove i održavanja
Naglašavaju da im nije poznato zašto Vlada RH još uvijek nije donijela Pismo sektorske politike za željeznicu, no pretpostavljaju da razlog leži u tome što netko u Vladi i dalje ne želi prihvatiti realne troškove modernizacije, obnove i održavanja pruga.
"Da podsjetimo, od 2700 km pruga na 1700 km zaostaje kapitalni remont. Stanje kolosijeka i skretnica u kolodvorima i stajalištima je takvo da ugrožava sigurno odvijanje željezničkog prometa pa kako bi se smanjio rizik od nesreća, Uprava HŽ Infrastrukture dodatno smanjuje brzine, zatvara velik broj kolodvorskih kolosijeka i zaključava skretnice. Posljedica je nemogućnost križanja vlakova pa se više ne može sastaviti red vožnje koji bi odgovarao putnicima.
Očito je kako je željeznica i dalje na margini interesa resornog ministra i premijera! Kako drukčije objasniti da je Pismo sektorske politike cestarskog sektora doneseno još u ožujku 2017., a Pismo sektorske politike za željeznicu, 2 godine kasnije nije ni na vidiku?", pitaju se u Sindikatu hrvatskih željezničara.
Zatražili kreditno financiranje
Navode da je uslijed nepostojanja plana financiranja obnove pruga, HŽ Infrastruktura zatražila kreditno financiranje u visini 800 milijuna kuna uz državno jamstvo "kako bi se barem zaustavilo povećanje zaostatka u obnovi pruga (investicijsko održavanje)".
"Tu sada nastupaju ministar financija Zdravko Marić i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo, koji odbijaju izdati jamstvo, dok Vlada ne donese Pismo sektorske politike za željeznicu. Treba odmah reći da Pismo sektorske politike, nije uvjet za izdavanje jamstva, kao i da za neizradu i neusvajanje Pisma, nije odgovorna željeznica, nego resorno ministarstvo i Vlada.
Neodobravanje kredita, u situaciji kad su sredstva namijenjena za regulaciju željezničkog prometa i za održavanje pruga nedostatna i za tekuće održavanje, znači da će se odmah zaustaviti svi započeti radovi na obnovi pruga. Naime, HŽ Infrastruktura nema novca niti da plati dosad izvršene radove, radi čega izvođač ne može platiti dobavljače materijala koji su robu već isporučili, a samim time niti nabaviti materijal za nastavak obnove. A bez materijala, ne može se raditi ništa", upozoravaju.
Gubitak i mogući stečaj
"Pružne građevine, nakon što je Vlada na više godina zaustavila obnovu pruga, prošle godine napokon su ostvarile dobit. Plan je bio da se u 2019. pristupi prijeko potrebnoj obnovi pružne mehanizacije i poboljšanju na pojedinim lokacijama neljudskih uvjeta smještaja pružnih radnika.
Zaustavljanje poslovnih aktivnosti za izvođača Pružne građevine, značit će ostvarivanje gubitaka i mogući stečaj. Ako do toga dođe, to bi bio stečaj najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj s oko 1200 stalno zaposlenih i oko 400 sezonski radnika.
Čak i u 'mekoj varijanti', u kojoj bi HŽ Infrastruktura financirala hladni pogon Pružnih građevina do odobravanja kredita, šteta za Pružne građevine ali i za državu, bila bi iznimno velika. Kredit je trebalo odobriti još prije šest mjeseci, obzirom da i nakon odobrenja Vlade, treba oko 6 mjeseci da kreditna sredstva postanu raspoloživa. A šest mjeseci hladnog pogona Pružnih građevina košta jako mnogo. Neodobravanjem kredita, šteta za željeznicu, ali i za državu, već je nanesena“, naglašava se u pismu.
Mogućnost prosvjeda
Na kraju kažu da više nemaju povjerenja da će se bilo što od traženog ostvariti, te zaključuju kako će, ako u roku od osam dana ne dobiju pozitivan odgovor na zahtjeve ili ih se ne pozove na sastanak s temama odobrenja kredita i donošenja Pisma sektorske politike za željeznicu, pristupiti organizaciji prosvjednih aktivnosti.
