„Sport je jedan od najvećih svjetskih biznisa. Globalna sportska industrija teška je oko 500 milijardi dolara, a procjenjuje se da će do 2022. narasti na preko 600 milijardi. Riječ je o ogromnom financijskom kolaču u kojem Hrvatska ima nesrazmjerno mali udio, u usporedbi sa sportskim rezultatima“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji Sva lica sporta – kompleksna uloga sporta u gospodarstvu, koju je organizirala HGK.
VEZANE VIJESTI:
- Hrvatska najmanje u EU izdvaja za sport: Atletske staze su stare, pune rupa, nema ni zahoda
- Na Sport Festu svoja iskustva podijelit će poznata sportska imena: Gosti su Dalić, Mavrović, Červar...
- Na EFZG-u održana konferencija 'Business u sportu': cilj povezivanje sportaša i stručnjaka
Naglasio je da nam sport i dalje puno više donosi nego što ulažemo u njega te da je promocija zemlje koju smo kroz njega dobili neprocjenjiva.
„Zahvaljujući prošlogodišnjem svjetskom nogometnom prvenstvu za
našu državu danas znaju u svakom kutku svijeta. Trenutno u sport
investiramo tek 0,11 posto BDP-a po čemu smo zadnji u Europskoj
uniji. Zato ovom konferencijom želimo osvijestiti važnost
ulaganja u sportsku infrastrukturu i stručnjake“, poručio je
Burilović.
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog
odbora je apostrofirao kako je ovo prvi put da promišljamo o
sportu kao ekonomskoj kategoriji.
„Radi se o industriji, voljeli mi to ili ne, koja je samo u Europi teška 280 milijardi eura. Za vrijeme nogometnog svjetskog prvenstva u Rusiji realizirano je oko 12 milijardi poreznih prihoda, a inače se u tom razdoblju potrošnja kreće oko 8 milijardi. Dakle, nogometaši su pridonijeli potrošnji s 4 milijarde kuna, odnosno milijardu kuna koje su se slile direktno u proračun. Petina našeg turizma je povezana sa sportskim aktivnostima, oko 600 milijuna eura godišnje, to je ono što želimo pokazati danas“, izjavio je Mateša, dodavši kako sport doprinosi i građenju pozitivne percepcije države.
Marić: ''Mi smo u dnu po novcu, a u samom vrhu po rezultatima''
Ministar financija Zdravko Marić je ustvrdio kako oko 2 posto državnog proračuna ide za sport.
„Svi ćemo se složiti da to nije dovoljno i da nikad i ne može biti dovoljno za sve ono što nam je sport kao državi dao. Trebamo stremiti da se financijska sredstva povećavaju, ali ja bi uvijek zadržao ovu poziciju, da smo pri dnu po novcu, a u samom vrhu po sportskim rezultatima. Uspjeli smo u zadnjih nekoliko godina povećati izdvajanja za sport praktički dvostruko, trenutno radimo na tome da se sredstva od igara za sreću što više usmjere u sport jer je olimpijska godina i moramo dati podršku svim našim sportašima i sportašicama. Značajno se povećavaju izdvajanja za sportsku infrastrukturu jer se tu rade prvi koraci prema uspjehu pa trenutno imamo oko 520 takvih infrastrukturnih projekata“, izjavio je Marić, uz napomenu da sport moramo približiti svim građanima.
Opara: ''Čarobnjaci iz struke s malo novca rade čuda''
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao da Split s ponosom nosi titulu „najsportskijeg grada na svitu“.
„Naši olimpijci, njih ukupno 73 osvojilo je 96 medalja. Ali moram
spomenuti neke zastrašujuće brojke. Što se tiče izdvajanja za
sport, 2016. Split je izdvajao 69 milijuna kuna, 2017. oko 72
milijuna, 2018. skoro 98 milijuna, a ove godine ćemo imati oko 93
milijuna kuna. To je 9 posto našeg proračuna. Za usporedbu,
Zagreb ulaže oko 7 posto budžeta u sport, no tu pričamo o iznosu
od milijardu kuna. Ali unatoč tome naš sport funkcionira,
zahvaljujući čarobnjacima iz struke koji s malo novca rade čuda“,
kazao je Opara, dodavši kako posebnu pažnju i investicije
usmjeravaju prema inkluziji osoba s invaliditetom u sportske
aktivnosti.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić
je kontrirala Opari kazavši da je s 2 milijarde kuna ulaganja
godišnje ipak Zagreb najsportskiji grad u Hrvatskoj.
„Važno je da vidimo kako strateški integrirati sport u sve komplementarne djelatnosti. Krajnje je vrijeme da se promicanje sporta integrira u gospodarske tijekove. Najznačajnije ekonomske učinke sport generira u odnosu s turizmom, trgovinom i graditeljstvom. Njime se izravno stvara poslovna aktivnost koja ima visoki faktor povećanja radnih mjesta, značajan element iskustvenog gospodarstva i uspješan je u privlačenju talenata. Jača lokalna gospodarstva i daje odlične prilike za marketinšku promidžbu.
Madžar: ''Nas odlikuje zajedništvo, inat i strast''
Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice RH, naglasio je da je sport izuzetno važan za zdravlje stanovništva te da su izdvajanja za njega uvijek premala.
„Nas odlikuje zajedništvo, inat i strast koji su neprocjenjivi u
konačnim rezultatima. To se ne može nadoknaditi novcem, ali sport
moramo podržavati u svakom obliku jer nas on spaja“, poručio je
Madžar.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči
Glavina govorio je o spoju turizma i sporta.
„Nastojimo kroz naše vrhunske sportaše adresirati točno
segmentirana tržišta i u tome smo jako uspješni. Oko 7 do 8 posto
ukupnog budžeta HTZ-a ide u sport i to je veliki iskorak u odnosu
na dosadašnju praksu“, istaknuo je.
O sportu kao alatu za brendiranje i promociju Hrvatske
razgovarali su Vladimir Miholjević, direktor
utrke CRO race, Miho Glavić, predsjednik
Hrvatskog skijaškog saveza, Jerko Trogrlić,
direktor tvrtke Vajt i Kristjan Staničić,
direktor HTZ-a.
Konferenciju je zaključila Mirjana Čagalj
poručivši da sport na europskoj razini generira preko 2 posto
BDP-a te da je Hrvatska ispod tog prosjeka. „Cilj nam mora biti
rast, a na tom putu će ključna biti ulaganja u sport i sportsku
infrastrukturu. Sve što uložimo u sport višestruko će nam se
vratiti, kroz bolje zdravlje građana, njihovu bolju produktivnost
na poslu i veće plaće. Sve to će blagotvorno djelovati i na
zdravstveni, odnosno mirovinski sustav, ali i na tržište rada“,
kazala je Čagalj.