Drugi mirovinski stup, onaj u vlasništvu privatnih fondova kojima upravljaju banke i u koji se svakog mjeseca slijeva pet posto našeg dohotka, uveden je 2002. godine. Bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Željko Garača osporava čitavi model drugog stupa. Upozorava da je model drugog stupa toliko štetan da uopće ne bi bilo šteta da propadne, piše Slobodna Dalmacija.
"Ima nade! Mirovinska reforma s drugim stupom će se urušiti sama od sebe! Je li nastrano radovati se propasti 'jedine prave reforme u Hrvatskoj'? Nije! Previše je argumenata koji govore o njenoj štetnosti za gospodarstvo, državu i ogromnu većinu njenih građana. No svi ti argumenti nažalost nemaju potreban odjek u svekolikoj javnosti da bi se pokrenula šira akcija za ukidanje drugog stupa te umanjile njegove štetne posljedice njegovim ukidanjem", istaknuo je Garača.
Bivši dekan svoje tvrdnje temelji na negativnom prinosu obveznih mirovinskih fondova u 2021. Istaknuo je da su najugroženiji oni koji bi u sljedećih pet godina trebali ići u mirovinu te da inflacija izjeda mirovinsku štednju, a trend mirovinskih prinosa nastavit će se i u ovoj godini, kaže.
Istaknuo je da je prošle godine četvrtina članova OMF-ova sa zatvorenim računima odabrala isplatu iz dva stupa pri odlasku u mirovinu.
"Novca u drugom stupu jednostavno nema. On je uložen, pozajmljen, da ne kažem već potrošen, bar što se države tiče. Da bi mirovinski fondovi mogli u budućnosti isplatiti štednju osiguranika, netko od njihovih dužnika mora vratiti dio pozajmljenog novca. Država kao najveća dužnica mirovinskih fondova taj novac ne može vratiti ako se dodatno ne zaduži ili ako ne poveća porez. Ne znam što je gore", govori Garača.
Ovako je opisao situaciju koja bi se mogla dogoditi za 20 godina.
"Neka naš hipotetski ili prosječni budući umirovljenik ima bruto plaću 10.000 kuna i izdvaja pet posto ili 500 kuna iz svoje bruto plaće u drugi stup. Za taj iznos se ujedno smanjuju uplate u prvi stup. Za 40 godina prvi stup će ostati bez 240.000 kuna. Ako bi se budućem umirovljeniku isplaćivala imovina samo iz prvog stupa ona bi iznosila do 4000 kuna, jer je faktor zamjene zadnje bruto plaće i prve mirovine ispod 40 posto prema važećoj praksi. Ako umirovljenik odabere mirovinu iz dva stupa, dio mirovine iz prvog stupa će biti do 3000 kuna ili 75 posto, odnosno prvi stup će uštedjeti do 25 posto ili do 1000 kuna'', pojasnio je bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta.
''Umirovljenik s 40 godina staža i 65 godina života primat će mirovinu 13 godina jer je očekivani životni vijek u Hrvatskoj ispod 78 godina. Ukupna ušteda na neisplati dijela mirovine u prvom stupu će stoga biti 156.000 kuna. Zaključno, prvi stup će biti u dodatnom deficitu od 84.000 kuna po svakom umirovljeniku zbog mirovinske reforme i to sve dok traje ovakva mirovinska reforma", dodaje je Garača.
Pozvao je ekonomske analitičare i kolege da ga demantiraju ako imaju argumente.
