Uz tri velika kruzera “Oceana”, “Norwegian Spirit” i “Norwegian Star” s tisućama putnika koji su se razmilili u i oko Dioklecijanove palače kako bi i sami u tih nekoliko sati boravka osjetili dašak Splita, po centru gradu vrzmalo se i tisuće drugih koji su čekali na svoj ukracj na redovne katamaranske i trajektne linije, piše Slobodna Dalmacija.
"Ovo je najveća gužva koju smo imali ove godine, uz redovan promet i kruzere, tu je i 60-70 drvenih jedrenjaka, a evo trenutno stiže i brod iz Italije s 1000 putnika i 200 vozila, u kašnjenju je puna četiri sata. Izvanredno smo imali jedno isplovljavanje za Supetar, a na trajekte put Visa, Stari Grada i Vela Luke ostalo je po 50-60 automobila koji moraju čekati novu liniju", izjavio je Ivan Gače, jedan od privezivača i stivadora, kojih je jučer u Luci bilo preko 30 kako bi svi brodovi u dolasku i odlasku sigurno 'vezali cime'.
Iako će ove godine u Split uploviti zapravo manji broj kruzera, broj kruzerskih gostiju će ostati isti jer je Lučka uprava preuredila vanjske vezove koji od ove godine primaju veće kruzere. Očekuje se da će do kraja sezone Split nakratko obići 270 000 kruzerskih gostiju.
"Ove godine očekujemo 237 kruzera, možda ih dođe još nekoliko. Za iduću godinu već sada imamo dogovoreno 246 kruzera, a do kraja godine očekujemo ih oko 300. Dakle, rast će broj putnika i veličina brodova. Interes za dolazak pokazali su čak i vlasnici najvećeg kruzera koji se upravo gradi, dužine 330 metara, a najveći kruzer danas je dužine 315 metara", rekao je rukovoditelj lučkog operativnog centra Lučke uprave kapetan Vjekoslav Grgić.
Ipak, ne gledaju svi blagonaklono na navedene brojke. Split sve više "koketira" s idejom da poput Dubrovnika ograniči istovremeni dolazak kruzera. U tom je gradu UNESCO izrazio zabrinutost da prenapučenost turistima s kruzera ugrožava održivi kapacitet Grada, a nedavno se i ugledni list The Telegraph zapitao umire li Dubrovnik pod invazijom kruzera, podsjeća Slobodna.
No, u splitskoj Lučkoj upravi smatraju kako Riva i Zapadna obala, zajedno s konobama i restoranima, mogu apsorbirati veći broj turista od Straduna i dubrovačkih zidina.
S njima se ne slažu iz udruge Zeleni Dalmacije koji tvrde da je dolazak više od deset tisuća posjetitelja s kruzera koji su izvršili "stampedo" na uske uličice Dioklecijanove palače alarm upozorenja da se ograniči dolazak kruzera, a zbog toga su i pisali gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari kojeg mole da iskoristi svoj utjecaj u Vladi i resornim upravama kako bi se zaštitio Split.
"Nemamo ništa protiv dolazaka kruzera, ali mislimo da trebamo postupiti poput Dubrovnika. Preferiramo manje kruzere, do dva dolaska u istom danu. Napominjemo da su česte konfliktne situacije između kruzerskih posjetitelja i stacionarnog turističkog posjetitelja koji se duže zadržava u gradu i uživa u potrošnji ugostiteljskih i izletničkih sadržaja. Osobno sam se nekoliko puta uvjerio u negodovanje hotelskih i restoranskih gostiju kojima invazija grupa kruzerskih gostiju neugodno smeta", rekao je Lovro Rumora, predsjednik Zelenih.
Čini se kako se s njim, barem donekle, slaže i struka.
"Osim što donose manje prihode, kruzerski turisti izrazito ubrzavaju negativnu transformaciju urbanog prostora, pretvarajući ga u monokulturu jeftinih suvenirnica. Takav prostor umire za lokalno stanovništvo, a postaje neprivlačan i zahtjevnijim tipovima turista. Istraživanja provedena u svrhu izrade plana upravljanja povijesnom jezgrom pokazala su da najmanje troše turisti koji kažu da su došli u Split nešto kupiti, a najviše oni koji kažu da žele osjetiti atmosferu grada", dao je svoje mišljenje sociolog mr. Mirko Petrić, koji je zajedno s kolegicom dr. Ingom Tomić Koludrović radio istraživanje o turistima u Splitu,
Naime, samoproglašeni "potrošači" imaju mjesečni prihod manji od 900 eura, a "nepotrošači", koji na koncu zapravo potroše najviše, često između 3000 i 5000 eura. Zna li se da kruzerski turist stvara u prosjeku četiri puta više otpada od stacionarnog, nije teško reći za koju bi se vrstu turizma Split trebao opredijeliti", rekao je Petrić, dodavši kako bi spašavanje povijesne jezgre i očuvanje baštine morali biti prioritet svakoj splitskoj gradskoj vlasti.
