Nismo kupili puno više, ali smo potrošili puno više. Zbog inflacije, Toni Prug, sociolog koji se bavi ekonomijom, otkrio je za Danas.hr koga inflacija najviše pogađa.
S obzirom na to da smo u prosincu potrošili 20 posto više novca, ali samo je pet posto više računa, to znači da je zemlja u inflaciji. "Inflacija da, samo što o njoj znamo vrlo malo. Znamo samo agregatno kako pogađa prosječno kućanstvo, a ono zapravo ne postoji ili postoji u malom broju sveukupnih kućanstva", kazao je Prug pa dodao da se podatak razlikuje od kućanstva do kućanstva.
Nismo se, kaže, tim brojem dovoljno bavili zadnjih 30-ak godina jer je to bio period niskih inflacijskih promjena, a eksplozija podataka i mogućnosti da ih prikupljamo sada je to omogućila.
Siromašni nemaju luksuz zamjene proizvoda
"Mikropodaci zasad sjede neiskorišteni, ali nešto se počelo događati u tom pravcu. Uzmete li koliko prosječno kućanstva troše na hranu i energetiku i, recimo, stanovanje. Pogledate koliko su se inflacijski mijenjali hrana, stanovanje, putovanje, transport i onda kažete ok, kućanstva koja imaju 70 posto sve te bazične stvari više ih pogađaju nego one kojima su ti elementi 30 posto, a recimo 30 posto su im praznici, skijanje.
Dakle, oni koji si mogu priuštiti luksuze, ti luksuzi drugačije skaču od osnovnih potrepština. Nisu nužni i možemo ih zamijeniti. Kod siromašnijih kućanstava imamo problem što nemate luksuz zamjene proizvoda. Kad vam poskupi najjeftiniji proizvod ne možete ići niže, a marže na najjeftinije proizvode su jako niske i kad to firmama postane preskupo - oni taj proizvod izbace i onda vam je sljedeći najjeftiniji proizvod onaj skuplji. I to je veliki problem u statistikama jer je problem kako obuhvatiti individualno što je potrošačka košarica nekog kućanstva koje je u donjoj petini distribucije prihoda kao kućanstvo u cjelini. Još ovisi imate li djece, uzdržavate li neku stariju osobu. Moguće je te računice raditi, Englezi su ih počeli raditi i to kada je blogerica pisala kako se jeftino prehraniti bila šokirana kad je vidjela pet posto inflacije", kazao je Prug.
Prosjek nije bitan
Da bi takvo što mogli prevesti u naše okvire, kaže Prug, morali bi statistike u Zavodu voditi po centilima, kvintilima, po prihodovnim razredima, a prosjek bi morao postati nebitna informacija o kojoj pričamo usputno. Dotaknuo se i Velike Britanije u kojoj je inflacija pala, a cijene ostale visoke.
"Britanija je u višeslojnom problemu zbog Brexita. Suočena je s inflacijom i financijskim okladama na to da će funta padati. Ista stvar se može dogoditi i euru. Onu situaciju koju smo vidjeli kad su promijenili premijerku, takav slični set problema bi mogao zadesiti i eurozonu u sljedećih 12 do 24 mjeseci jer je moguće da će investitori targetirati eurozonu umjesto funte", kazao je.
Formiranje cijena je izvan naše moći
Na pitanje možemo li očekivati pad inflacije, odgovara: "Eurozona ima više prostora za ublažavanje upravo zato što je enormno velika uz određenu solidarnost država u cjelini da se postignu dogovori koji će uvesti elemente regulacija. Europska unija sama nikad nije uspjela saznati kako promijeniti oligopolno ponašanje trgovaca hranom. Oni svugdje u nekoj mjeri kontrolirali i dogovaraju cijene, uništavaju male proizvođače. Taj problem ima cijela Unija."
Potvrdio je i da je udio hrane u budžetu kućanstva enorman u Hrvatskoj. "Među najvećima je u Europi. Definitivno se radi o setu okolnosti koje ćemo isključivo možda moći rješavati kroz Bruxelles. Izvan naše moći je formiranje cijena", kazao je.
