Ako ste samohrani roditelj, nezaposlen, s jednim djetetom, država će za vas dvoje izdvojiti 1120 kuna socijalne pomoći mjesečno. Za vaše dijete do 18. godine života imate pravo i na dječji doplatak koji iznosi 300 kuna. Što znači da se morate snaći i preživjeti s 1420 kuna mjesečno, a to je iznos koji je niži od linije ekstremnog siromaštva (1500) kuna.
Ovu svotu odredio je Zakon o socijalnoj skrbi. Naime, socijalna pomoć - koja je 2014. preimenovana u zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) - za svaku se obitelj računa s obzirom na broj članova.
"Prvi odrasli član prima 800 kuna, drugi odrasli član 480 kuna (60 posto od 800 kuna) te svako dijete 320 kuna", govori socijalna radnica Katarina Betević-Dadić.
Male naknade
No, bez obzira na broj djece, kućanstvo, sukladno aktualnom zakonu ne može primati više od minimalne bruto plaće, koja trenutno iznosi 3439,80 kuna.
I dok se iznos socijalne pomoći nije mijenjao već pet godina, mijenjali su se troškovi života Hrvata. Prosječnom stanovniku Lijepe naše mjesečno je potrebno minimalno 4300 kuna, a troškovi života četveročlane obitelji penju se i na vrtoglavih 15.000 kuna u većim hrvatskim gradovima.
Dijete kod udomitelja očito više vrijedi nego ono u biološkoj obitelji.
Da država potiče siromaštvo samo je jedan od paradoksa. Drugi alarmantni podatak je taj da hrvatska Vlada podržava udomiteljstvo više nego ostanak djece u vlastitim obiteljima. Ne kažemo da naknade za udomitelje trebaju biti manje, no velika razlika u iznosima nameće par pitanja.
Dijete je "skuplje" kod udomitelja
Jer, kako smo i naveli, četveročlana obitelj u Hrvatskoj kao socijalno ugrožena skupina na mjesečnoj razini ne može od države dobiti više od 3439,80 kuna, a po djetetu ne može steći pravo na više od 300 kuna dječjeg doplatka. No, ako postanete udomitelj, za samo jedno dijete, ukoliko boluje od HIV-a, dobivat ćete i više od 6 000 kuna.
VEZANE VIJESTI
- Ministarstvo široke ruke: Znatni rast roditeljskih naknada
- Ovi roditelji obavljaju jedan od najtežih poslova na
svijetu: 'Jedva preživljavamo, što možete s
tim?'
Poslali smo upite nadležnim ministarstvima, no konkretne odgovore o tome zbog čega se iznosi u tolikoj mjeri razlikuju, nismo dobili.
"U svrhu pružanja socijalne usluge smještaja udomiteljske obitelji ostvaruju pravo na opskrbninu za potrebe korisnika koja je novčana naknada namijenjena podmirivanju troškova života korisnika te ista prosječno iznosi od 1.800 do 2.100 kuna mjesečno, ovisno o specifičnim potrebama korisnika, a samo iznimno za djecu oboljelu od HIV-a iznosi 6.250,00 kuna", stoji u odogovoru koje smo dobili od Ministarstva demografije, socijalne politike i mladih.
Prema Zakonu o udomiteljstvu, znači, troškovi života jednog djeteta iznose oko 2.000 kuna. Pitamo se onda kako preživljava četveročlana obitelj sa nezaposlenim roditeljima koja na raspolaganju, sa svim socijalnim naknadama i dječjim doplatkom ima hrvatski minimalac što neto iznosi oko 3.000 kuna mjesečno.
Znači li to da je državi u interesu uzimati djecu biološkim roditeljima, uzdržavati ih u dječjim domovima, i potom ih davati u udomiteljske obitelji gdje će za njih mjesečno izdvajati više nego što izdvaja za socijalno ugroženu četveročlanu obitelj? Ako je suditi po iznosima koje država izdvaja.
Udomiteljstvo se u Republici Hrvatskoj provodi u skladu s temeljnim načelima socijalne skrbi, načelom najboljeg interesa korisnika, ravnopravnosti u obiteljskom okruženju, održivosti socijalnih veza, uključenosti korisnika i zabrane diskriminacije, stoji u općim odredbama ovog zakona.
A najbolji interes djeteta, zaključila je naša država, barem po iznosima koji za njih izdvaja, jest da ipak budu u udomiteljskim obiteljima jer tamo za njih, barem za sada imaju više novca.
