Zdravlje Zagrepčana znatno je lošije od zdravlja stanovnika u Europskoj uniji. Smrtnost od cirkulacijskih bolesti za 87 posto je viša od one u EU, a smrtnost od raka dišnih puteva za 38 posto.
Postoci su veliki usprkos činjenici da je mnogo novca uloženo u opremu te da imamo stručne liječnike. Problem, pak, leži u tome što se oprema nabavlja stihijski, liječnici ne poštuju smjernice liječenja, a u bolnicama ima viška kadrova.
"Imamo 16 magneta, 40-ak CT uređaja i čak tri PET CT aparata, koliko i Belgija, dok, primjerice Sv. Duh muku muči jer trebaju samo ultrazvuk", izjavio je predsjednik Odbora za zdravstvo Gradske skupštine i ujedno kirurg na Rebru dr. Dragan Korolija Marinić potkrijepljujući argumentima i druge navode.
Samovolja u liječenju
Prema njegovim riječima, s obzirom da nema sustava kontrole, liječnici protokol liječenja provode samovoljno. Kao primjer navodi operaciju želuca uoči koje se pacijentu tijekom 24 sata treba davati antibiotik u tri doze. No, liječnici to, navodi, u 40 posto slučajeva produže na tri dana pri čemu potroše šest doza, a rezultat liječenja bude isti.
Prema njegovim tvrdnjama, koje prenosi Večernji list i dani bolničkog liječenja za istu bolest u zagrebačkim bolnicama variraju.
"HZZO-u se ne naplaćuje dan ležanja, već odrađeni dijagnostičko terapijski postupci. Na Zapadu se pacijente, nakon manjih operacija, otpušta dan poslije i time se ne produžuje oporavak ili povećava broj komplikacija", pojasnio je dr. Korolija Marinić dodajući kako i višak liječnika nanosi ekonomsku štetu ali i utječe na kvalitetu liječenja.
Mlade usmjeriti u obiteljsku medicinu
"Ako abdominalni kirurg, u EU, obavi od 200 do 250 operacija godišnje, a na Rebru radi 36 kirurga, onda ih je na oko 6000 operacija bar pet viška. Slična situacija i u ostalim zagrebačkim bolnicama, pa nije jasno zašto se svake godine primi 15-ak specijalizanata", navodi dr. Korolija Marinić ističući kako se time nanosi šteta i mladim liječnicima jer nemaju prakse u operacijskim dvoranama. On bi stoga, pak, mlade liječnike usmjerio na obiteljsku medicinu. Ondje, navodi, ima previše pacijenata na jednog liječnika koji sada odrađuje posao pisača uputnica i recepata.
Ni stanje u hitnoj medicini također nije najbolje.
"Stopa smrtnosti od mjesta nesreće do ulaska pacijenta u bolnicu je visokih 13,95 posto, što je gotovo četiri puta više od smrtnosti u EU. Znači da Englez koji dođe u Zagreb i doživi nesreću ima četiri puta manje šanse da preživi nego doma. Posljedica je to loše organizacije i manjka timova. To je kao u Gani koja nema hitnu", usporedio je dr. Korolija Marinić a prenio Večernji list.
Vezani članci:
arti-201011150021006 arti-201003010269006
