Broj korisnika minimalne zajamčene naknade ne raste. Oni koji imaju pravo na to odbijaju naknadu jer se država upisuje u vlasnički list sa svojom zabilježbom. 24 sata piše da je najmanje 530 siromašnih građana odustalo od zahtjeva da od države traže zajamčenu minimalnu naknadu upravo zbog uvjeta da država na njihovu nekretninu upiše zabilježbu. Na to je još u rujnu prošle godine upozoravao Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
''Ja živim od te naknade, samo nju primam, tisuću kuna mjesečno. Živim sama u kući koju sam naslijedila od majke, derutna je, stara, ništa drugo nemam. Imam samo kći kojoj baš ništa neću ostaviti u naslijeđe, osim duga. Morala sam, eto, dopustiti da država stavi zabilježbu na moju kuću'', ispričala je kroz suze jedna žena iz Slavonije za 24 sata.
'Kad kći naslijedi kuću, morat će vratiti iznos'
Druga primanja nema jer zbog bolesti nije radila pa nema mirovinu, ništa. Samo tih tisuću kuna i kuću koja će - pripasti državi.
''Pozvana sam bila u centar za socijalnu skrb, gdje su mi rekli da moraju upisati zabilježbu ako želim nastaviti primati pomoć. Kad kćer naslijedi kuću, morat će nakon moje smrti vratiti iznos naknade državi, a otkud? Nisam dobila još nikakvo riješene o toj zabilježbi'', kazala je ova Slavonka želeći ostati anonimna.
U veljači prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi, kojim se minimalna zajamčena naknada uvjetuje upisom na nekretninu korisnika naknade, čak i na jedinu nekretninu koju posjeduje, i u kojoj živi. Dok je korisnik naknade živ, država mu neće uzeti kuću ili stan, ali će povrat naknade tražiti od njegovih nasljednika nakon smrti.
Ljudi odustaju od naknade unatoč inflaciji
Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić, koja na to upozorava godinu dana, kaže kako na primjer sin, ako naslijedi stan preminule majke koja je primala naknadu, a u upravnom se postupku utvrdi da bi ga vraćanje naknade egzistencijalno ugrozilo, kao i njegovu obitelj, naknadu neće morati vratiti. On u stanu sa zabilježbom može živjeti. Ne može njime raspolagati dok se zabilježbe ne riješi. Ako stan želi prodati, a ima svoja primanja, morat će vratiti sredstva koja je majka primala. Ako nema primanja i prodaje stan, a postupkom se utvrdi da će ga povrat naknade ugroziti, dug se poništava. U protivnom, ako ugroze nema, sredstva mora vratiti. Ako majka pak za života preseli k sinu, i proda stan, vjerojatno će isto državi morati vratiti iznose naknade, ako se ustanovi da su sinovljeva primanja dovoljna i za njeno uzdržavanje.
Takva je praksa, kažu i u centrima socijalne skrbi, mogući razlog zašto broj korisnika pomoći ne raste unatoč velikoj inflaciji. Prije se zabilježba stavljala samo na drugu nekretninu, koja se ne koristi na stanovanje, a sada i na jedinu. Država time zapravo posuđuje socijalnu pomoć, kreditira građane čiji nasljednici, u slučaju prodaje nekretnine, novac moraju vratiti. To je, očito, jako uplašilo postojeće, i potencijalne korisnike.
Ministar uvjerava da se imovina neće oduzimati
Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić uvjerava, pak, da korisnicima imovina nipošto neće biti oduzeta. Kaže kako se radi o jamstvu države da se u slučaju nasljeđivanja ili prodaje nekretnine vrati ono što su korisnici socijalne pomoći dobivali. Dodaje kako je zakonska obveza pomagati i uzdržavati roditelje ili ukućane te da se ne može očekivati da netko tko nije htio za života pomoći, kasnije naslijedi nekretninu i proda je radi vlastite dobrobiti.
Odvjetnik Marko Andrijanić iz Zagreba za 24 sata je pojasnio značenje zabilježbe tražbine na nekretnini korisnika.
'Jasno proizlazi da se ovdje radi o potraživanju, koje će Republika Hrvatska kad-tad imati prema određenim osobama. Upisom zabilježbe tražbine na nekretnini korisnika, Republika Hrvatska zapravo stječe osiguranje naplate tog potraživanja. Ovo je važno jer zabilježba ostaje na nekretnini i u slučaju kada se vlasnik nekretnine promijenio. Promjena vlasništva će uvijek nastati prilikom nasljeđivanja korisnika, s obzirom da će tada nasljednici biti dužni vratiti Republici Hrvatskoj sve troškove koji su bili isplaćeni pokojnom korisniku s time da je njihova odgovornost ograničena do vrijednosti naslijeđene imovine', kazao je Andrijanić.
'Korisnici tih naknada nemaju za život'
Dodaje da će obveznik povrata biti osoba koja bi na temelju ugovora o darovanju stekla imovinu korisnika ali također do vrijednosti darovane imovine te osoba koja je po zakonu dužna uzdržavati korisnika ako je u postupku priznavanja utvrđeno da ga ta osoba neosnovano ne uzdržava ili je neopravdano odbila njegovo uzdržavanje.
''Dakle, obveznik povrata isplaćenih iznosa nikada nije korisnik prava nego su to njegovi nasljednici, obdarenik ili obveznik uzdržavanja. Sam korisnik će biti dužan vratiti primljene iznose jedino ukoliko je do istih došao na temelju neistinitih ili netočnih podataka odnosno ako je stekao nešto što mu ne pripada. Stoga upis zabilježbe na nekretnini u vlasništvu korisnika služi kao osiguranje ako npr. nasljednici ili obdarenik ne vrate isplaćene iznose ili obveznik naknade štete dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu. Zakon o socijalnoj skrbi propisuje i da Republika Hrvatska iznimno neće pokrenuti postupak povrata iznosa ukoliko bi plaćanjem tog iznosa nasljednici i članovi njegove obitelji, te obdarenik i članovi njegove obitelji ostali bez imovine, odnosno prihoda potrebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba. U tom slučaju se dug otpisuje'', kaže ovaj odvjetnik.
Ono što je sigurno, zaključuje, jest da ukoliko korisnici postupaju u skladu sa zakonom, sama zabilježba tražbine na njihovoj nekretnini, za njihova života, ne može dovesti do gubitka prava vlasništva nekretnine.
''Korisnici tih naknada u današnjim vremenima stalnih poskupljenja nemaju za život. Time ne mogu mjesečno pokriti troškove hranu, a kamoli režija. Sramotno je da se država zbog tako niske to radi. Jad i bijeda'', kaže Branka Bakšić Mitić, zamjenica gradonačelnika Gline i osnivačica inicijative Ljudi za ljude.
