U situaciji kada poslodavci upozoravaju na nedostatak radne snage i potencijalnu ugroženost sezone ako se ne odobri još 4500 uvoznih radnika, Slavonci i Baranjci sve češće umjesto na Jadran odlaze raditi tijekom sezone izvan zemlje, u Njemačku, Austriju i Irsku. Kako piše Glas Slavonije, dok bi, primjerice, konobar u Hrvatskoj radio za mjesečnu plaću u visini od 6000 kuna ili bez prijave 8000-9000, u Austriji konobari zarade 1700 eura.
"Slavonci su dosad činili čak 50 posto sezonaca, a sada je njihov udjel pao na 10-15 posto. S njima smo dobivali ne samo vrijedan nego i stručan, iskusan kadar, no struka je sada u tim poslovima pala na niske grane. Sve se svelo na zadovoljavanje kvantitete, jer i u ovogodišnjoj sezoni kronično nedostaje radne snage", upozorio je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić.
Pad broja sezonaca iz Slavonije i Baranje može se pratiti unazad nekoliko godina, tako da je u prvih pet mjeseci ove godine, bez vala zapošljavanja u lipnju, na sezonskim poslovima iz pet slavonskih županija bilo zaposleno 3509 osoba, što je za 760 manje nego u istom razdoblju prošle godine ili za 1050 manje nego 2017. godine. U prva četiri mjeseca 2019. preko HZZ-a je traženo 21.100 radnika, a zaposleno je 14.300 sezonaca iz cijele zemlje, najviše iz tri slavonske županije, piše Glas Slavonije.
Kvalitetna i tražena radna snaga
"Dobar dio naših sugrađana otišao je na Jadran, no velik broj njih prepoznat je kao kvalitetna radna snaga i u Njemačkoj i Austriji. Uvijek imamo veliki interes poslodavaca za njima i to mnogo prije početka sezone. U siječnju smo u Osijeku imali uspješne Dane poslova u turizmu ", rekao je predstojnik Regionalnog ureda HZZ-a Osijek Ivan Ravlić.
"Do kraja svibnja s područja Regionalnog ureda Osijek u rad u sezoni otišlo je 1412 osoba, što je mnogo manje nego prije, no broj nije konačan, jer slijedi još val u lipnju. Lani je u odnosu na 2017. otišlo 500 sezonaca manje odavde, a 70-80 posto odlazi kod istog poslodavca. Konkurencija i potreba za sezoncima je golema, pa velike hotelijerske kuće imaju vrlo ozbiljan pristup u osiguravanju smještaja radnicima, nude minimalno jedan do dva obroka dnevno, a na što se sezonci više žale kod manjih poslodavca", kaže Gal.
Loši uvjeti rada
Jedna Slavonka koja već godinama radi u južnoj Dalmaciji kao spremačica za 5000 kuna mjesečno ispričala je za Glas Slavonije kako je istina da nedostaje sezonaca, ponajviše kuhara, konobara i spremačica, tako da poslodavci posežu za radnom snagom iz BiH i Crne Gore, međutim navodno i oni kratko ostanu. "Žele plaće na razini EU-a, smještaj s TV-om u sobi, internetom i drugo. Nedavno su došle tri Makedonke, radile su jedan dan i otišle. Kažu, ne mogu izdržati taj tempo i žele veću plaću."
Iako su prema tvrdnjama regionalnog ureda HZZ-a Osijek najtraženiji i najcjenjeniji sezonski poslovi kuhara i konobara, ova Slavonka kaže kako je plaća kuhara šest do sedam tisuća kuna, a konobara i više zbog napojnice.
Protiv povećanja uvozne kvote
Poslodavcima treba oko 60.000 sezonaca, tvrdi Eduard Andrić, ali smatra da treba povećati plaće domaćim radnicima, a ne povećavati uvozne kvote. "U prvom trenu nedostajalo je 16.000 radnika, pa je Vlada dala 15.611 uvoznih dozvola. Sada se ponovno traži povećanje te uvozne kvote, no mi smo odlučno protiv toga. Ne povećavajmo uvozne kvote, nego povećajmo plaće našim ljudima, vratimo Slavonce kućama. No, sadašnjim plaćama ne možemo biti konkurentni."
