U sjeni kurikularne reforme, koja je s početkom nove nastavne godine ušla u sve škole, ostao je gorući problem ne samo prosvjete nego društva u cjelini - učenika je sve manje, gase se male škole, sve više učitelja ostaje bez posla. Gotovo 45.000 učenika ima manje nego prije šest godina, a najviše su ih izgubile Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.
Ove godine 137 hrvatskih škola nije upisalo ni jednog prvašića. U
14 ih je odbijen zahtjev za ustrojavanjem razreda s manjim brojem
učenika. Čak 12 područnih škola stavilo je ključ u bravu, a jedna
od njih je u Brodskoj županiji dok jednako toliko škola u
Vukovarsko-srijemskoj nije upisalo ni jednog prvašića. Ova
županija novu školsku godinu dočekala je tako s rekordnim brojem
tehnoloških viškova, najviše u cijeloj Hrvatskoj - zbog manjka
djece čak 32 učitelja ostala su bez posla u svojim školama, a 39
ih je završilo s nepunom satnicom. Koliko će ih od toga
broja biti zbrinuto, ne zna se, piše
Glas Slavonije.
"Stanje je alarmantno", upozoravaju u osječkom Sindikatu
hrvatskih učitelja, čiji predstavnici sjede u Povjerenstvu za
zbrinjavanje tehnoloških viškova pri Uredu državne uprave. To
povjerenstvo zbrinjava učitelje s ugovorima na neodređeno, bez
obzira na satnicu kakvu imaju. U procesu bodovanja gledaju se
godine staža, starosti, broj uzdržavanih osoba ...
''Većina su učitelji razredne nastave, njih je 12. Tu su i
učitelji hrvatskog jezika, prirode, biologije, kemije,
tjelesnog... Mnogi su od njih potpisivali ugovore na četiri sata,
izgubili su te sate i sada su višak. Neke smo uspjeli zbrinuti,
ali bojimo se da će to ove godine biti nemoguće za sve'',
upozorava voditelj područnog ureda Sindikata hrvatskih učitelja u
Osijeku Aleksandar Lukadinović. Prema
prijavljenim potrebama koje su dostavili ravnatelji do 30.
lipnja, bilo je samo pet potreba za učitelje razredne nastave. Od
toga jedna zamjena.
Povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Osječko-baranjske
županije Andrea Dorić
upozorava da je ''najveći problem s nepunom satnicom u školama u
Baranji, oko Dalja i Erduta, odakle ljudi odlaze jer nemaju
egzistenciju'': ''Većina su nastavnici hrvatskog jezika. Jer
riječ je o jednom od predmeta s najvećom satnicom, i čim ostanete
bez jednog razreda, to se znatno osjeti. Dakle, taj učitelj
automatski ostaje bez četiri sata nastave. Bila je jedna potreba
za hrvatski, gdje smo zbrinuli tehnološki višak, a sve ostalo je
nezbrinuto za taj predmet''.
Ističe da zato nije rijetkost da mnogi učitelji rade u nekoliko
škola u različitim selima i gradovima kako bi zaradili svoju
plaću. Ni sami ne znaju koliko kilometara dnevno prevale putujući
na posao. Izbora nemaju, a uz učitelje razredne nastave i
nastavnike hrvatskog jezika, najteže je zbrinuti likovnjake.
S druge strane, za nastavnicima glazbene kulture vlada velika potražnja, a nemaju koga poslati. Zato mlade koji žele raditi u prosvjeti upozoravaju da škole vape za nastavnicima matematike i fizike u kombinaciji, geografije i povijesti, glazbene kulture, stranih jezika.