U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se 218. sjednica Vlade, a na dnevnom redu su, među ostalim, informacije o stanju vezanom za poplave i potres te nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija proračuna za 2024. i 2025. godinu.
Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković govorio je o situaciji na poplavljenim područjima te je zahvalio svim službama koje se na terenu bore protiv poplava.
'Najbitnije je da nema žrtava u poplavama'
''Sreća je da nema žrtava poplava. To je najbitnije'', kazao je premijer pa opet dao usporedbu s Italijom gdje u poplavama ima žrtava, a i štete su veće.
"U susjednoj Italiji čak 12 rijeka se izlilo iz korita, 13 ljudi je poginulo, 20 tisuća je evakuirano. Iz te optike, u boljoj smo poziciji, no treba i dalje ulagati u gospodarstvo, unaprjeđivati sustave i koristiti sredstva", kazao je.
“Uslijed obilnih oborina suočeni smo proteklih dana s rekordnim vodenim valom i vodostajima Hrvatske i to zbog jakih kiša, brzog podizanja razine, povišenog vodostaja rijeka i njihovog izlijevanja u situaciji da su na snazi mjere od poplava u nizu županija. Zahvaljujem svim nadležnim službama na brzoj reakciji, koordinaciji i ogromnim naporima”, rekao je Plenković dodavši da će Vlada pomoći stradalim županijama.
'Ovo je znak razornih klimatskih promjena'
Plenković je upozorio je na problem klimatskih promjena kazavši da su ''ovakve ekstremne oborine neobične za ovaj dio Europe u ovo doba godine'' te ''znak sve bržih i razornijih klimatskih promjena koje pogađaju cijeli svijet''.
''Ovoga će u budućnosti biti nedvojbeno više. Morat ćemo se još pripremati, činiti mudre korake koji u prošlosti možda i nisu bili tako planirani, a to znači i prostorno planiranje gdje su rizici promijenjeni'', najavio je premijer.
"U Obrovcu se gradio zid za stogodišnje vode, prije 15 godina. Na tom primjeru moramo učiti kako napraviti bolju koordinaciju i mudrim potezima izgraditi zašite od poplave", naveo je premijer jedan primjer.
Pohvalio se s manje od 100.000 nezaposlenih
Govoreći o iskorištenju sredstava za obnovu od potresa, Plenković je kazao da su u potpunosti apsorbirana sredstva namijenjena Petrinji, a isto će biti učinjeno i za Zagreb. Riječ je, kaže, o 900 milijuna eura koji se mogu iskoristiti za obnovu.
Rekao je i da je u Hrvatskoj trenutačno manje od 100.000 zaposlenih što je, po njegovu mišljenju, najbolji podatak u posljednje vrijeme kada je riječ o nezaposlenima.
O referenduma iz 1991. i Blajburškoj tragediji
Inače, na samom početku sjednice Vlade, premijer je podsjetio na današnju obljetnicu referenduma 1991. godine na kojem su se građani plebiscitarno opredijelili za samostalnost Hrvatske.
“Povijesni dan za naš narod, našu samostalnost, preduvjet neovisnosti i plebiscitarna potpora hrvatskog naroda u tim prijelomnim trenucima za našu domovinu, ali i cijelu Europu”, rekao je na početku.
Kasnije se osvrnuo i na 78. obljetnicu Blajburške tragedije.
“Sudjelovali smo na komemoraciji na Mirogoju i potom u Maclju. Za razliku od zapadne Europe gdje je svibanj 1945. postao simbol poraza nacizma i uspostave demokracije nakon strahota holokausta, u Hrvatskoj je u tom mjesecu nažalost došlo do masovnih komunističkih poratnih zločina te je došlo do velikih tragedija za hrvatski narod gdje su mnogi pobijeni bez suda, pokapani bez groba, a tisuće razoružanih vojnika i civila nikad nije nađeno. To je i do danas velika trauma za brojne hrvatske obitelji i o tome moramo voditi računa, vjerujući u načela da jedno zlo ne može poništiti drugo, nego mu se samo može pribrojiti. Tako ni osuda komunističkih zločina ni na koji način ne relativizira fašističke, naprotiv. Samo odbacivanjem i osudom zločinačkog naslijeđa svih totalitarizama možemo graditi bolju i demokratsku Europu”, poručio je Plenković.
