U tijeku je sjednica saborskog Odbora za pravosuđe na temu "Izbor predsjednice / predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske". Na sjednici kandidati predstavljaju svoje programe.
Kandidati su Zlata Đurđević, Lana Peto Kujundžić, Šimo Savić, Snježana Rizvan i Boris Vuković, no, Vuković je rano jutros javio da odustaje od kandidature.
Razgovor s kandidatima obavlja se po abecednom redu. Kandidatkinje i kandidati imaju pravo 15 minuta za predstavljanje svog programa, a nakon toga kreće rasprava.
Đurđević: Povjerenje građana je na niskim granama
Prva na redu je Zlata Đurđević.
"Glavno načelo kojim sam se vodila u svom programu je prevođenje hrvatskog sudstva iz tranzicijskog razdoblja u razdoblje vladavine prava. Brojne mjere koje sam predložila, mislim da će izvesti sudstvo iz tog tranzicijskog razdoblja. Krajnji cilj trebao bi biti vraćanje povjerenja građana u sudstvo, znamo do je ono na niskim granama i da ima negativni trend.
Ukazala sam i na greške i na tumačenje koje naši suci primjenjuju. Tumače pravo na jedan gramatički, jezični, formalistički način, a ne teološki, u smislu otkrivanja svrhe toga zakona. Ciljevi su da stvorimo pravosuđe koje će biti učinkovito, transparentno, odgovorno i stručno.
Zahvalila Predsjedniku
Ključna za vraćanje povjerenja u pravosuđe je transparentnost. Hrvatska je po tom aspektu najlošija u EU-a, imamo najniži broj odluka dostupnih na internetu. To je nešto što se jako brzo može promijeniti. Predsjednik VSRH ima sve mehanizme da utvrdi je li u predmetima došlo do odugovlačenja postupka iz objektivnih ili subjektivnih razloga", rekla je Đurđević.
"Potrebno je i digitalizirati naše sudstvo, to je izričito važno. Pojednostavit će rad, smanjiti troškove i olakšati kontrolu", naglasila je Đurđević. Na kraju je rekla da se javila svjesna svega i zahvalila predsjedniku Republike što je prepoznao njezin rad.
'Koja je to radnja kojom sam ja prekršila zakon?'
HDZ-ov Damir Habijan pitao ju je zašto je pristala biti sudionica postupka koji nije sukladan zakonu.
"To je najteža optužba koja je došla prema meni iz političkih krugova i moram reći da ja niti sam prekršila zakon niti sam prekršila Ustav niti sam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri. Koja je to radnja kojom sam ja prekršila zakon? Na prvi poziv se nisam bila dužna javiti. Moj postupak je započeo onog trenutka kada me predsjednik pozvao i pitao želim li biti kandidatkinja. Prvi poziv je već bio krenuo. Kad sam pristala biti kandidatkinja, ja sam čekala drugi poziv i javila se na njega. Ja sam pristala, a nakon toga je za postupak odgovoran predsjednik Republike. Ustavni sud je svojom odlukom odlučio da će se javni poziv ponoviti, ja sam se onda javila.
Smatram da je glavna i jedina zadaća sudaca i predsjednika VSRH-a da se drži Ustava i zakona, nikakvi pregovori i rasprave s političkim tijelima koja provode ovaj izbor ne mogu doći u obzir niti se od mene može tražiti da budem tajni kandidat, a čini mi se da cijela ova rasprava vodi tome – da predsjednik RH nije izašao s time, da smo se mi dogovorili, onda ovi prigovori ne bi postojali. Ja na to ne mogu pristati, nadam se da ni Hrvatska ne može pristati", odgovorila je Đurđević. Još jednom je naglasila da nije postupila protuzakonito te da ne može biti odgovorna za postupke predsjednika Republike.
'Hrvatsko pravosuđe je neovisno'
Marija Jelkovac (HDZ) pitala je Đurđević smatra li da je hrvatsko pravosuđe neovisno ili nije.
"Smatram da je neovisno. Međutim, vidimo da percepcija javnosti nije takva. Ja osobno smatram da naše pravosuđe je neovisno i da ima sve mehanizme da bude u potpunosti neovisno", odgovorila je Đurđević.
Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić (HDZ) rekao je da je fascinantna lakoća kojom odbacuje dosege hrvatskog pravosuđa te ju je upitao zašto se zalaže za ukidanje i okrupnjivanje specijaliziranih sudova iako su trendovi zapadnoeuropskih sustava teže upravo tome.
Stajalište izvučeno iz konteksta
Đurđević je rekla da nije za ukidanje specijaliziranih sudova, već da smatra da se specijalizirani sudovi trebaju zamijeniti specijaliziranim odjelima unutar sudova.
Na poziv Nikole Grmoje (Most) da pojasni svoj stav oko izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, Đurđević je rekla da većina država EU-a brani izručenje svojih državljana nakon zastupanja zastare.
Dodala je da se njezino stajalište odnosilo na praksu Europskog suda i da je bilo potpuno izvučeno iz konteksta.
"Sve ovo je igrokaz za javnost, a samo tražimo da se dva predsjednika dogovore. To ne smije biti tako", zaključila je Đurđević o cijelom postupku.
