Bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić se vraća! Točnije, prvi put otkad je otišla s mjesta ministrice prosvjete te zasjela u ravnateljsku fotelju VII. gimnazije u Zagrebu, radit će na jednom od projekata Ministarstva obrazovanja. Riječ je o projektu vezanom uz reformu gimnazije, koji je pripremio ministar Radovan Fuchs.
"Spremna sam pomoći ministru Fuchsu. U potpunosti podržavam njegovu ideju o promjeni plana i programa gimnazije. Imam dugogodišnje iskustvo rada u školi, jasnu sliku rada djece, njihovih mogućnosti i sposobnosti. Već imam neke ideje što bi i kako trebalo učiniti", kaže Vokić.
Projekt reforme gimnazije bio jedan od brojnih zbog kojeg je Ljilja Vokić odstupila 1998. shvativši da za to nema potporu stranke. Još tada je Ministarstvo predlagalo smanjivanje broja obveznih predmeta u gimnazijama i uvođenje izbornog dijela, po uzoru na europsku praksu.
Uvođenjem državne mature u Hrvatskoj se ponovno otvorilo pitanje preopterećenosti gimnazijalca, a brojni su stručnjaci upozorili da sadašnji program djecu zatrpava gradivom, pa nije čudo da su oni na probnoj maturi postigli neočekivano loš rezultat.
Kako su i rezultati državne mature potvrdili preopterećenost, ministar Fuchs se ponovno odlučio na promjene. U tijeku je osnivanje radne skupine koja bi se bavila problematikom gimnazija, a u njoj će se naći i Ljilja Vokić, koja tvrdi kako se promjene mogu vrlo brzo pripremiti te u potpunosti izmijeniti nastavne programe. Uvjerena je da će najavljene promjene dobiti podršku većine javnosti, prije svega učenika, roditelja i nastavnika.
"Za mog mandata napravili smo anketu na uzorku od 1000 gimnazijskih učenika. Samo 10 posto učenika reklo je da je zadovoljno programom, a 90 posto njih program je ocijenilo preopširnim. Većina učenika tražila je uvođenje programa koji potiču njihovu kreativnost i razmišljanje te više izbornih predmeta kako bi oni sami mogli biti sukreatori svoje naobrazbe", rekla je Vokić za Jutarnji list.
Ministru Fuchsu predložit će da broj obveznih predmeta u gimnazijama smanji na najviše devet godišnje. Koji su to predmeti i s kojim fondom sati, stvar je, kaže, dogovora i vrste gimnazije. Prema njenom mišljenju izborne predmete trebalo bi uvesti još u osnovnoj školi, dok bi u četvrtom gimnazije učenici trebali imati najmanje četiri do šest sati izborne nastave. Posao izmjene programa ona bi prepustila nastavnicima.
"Neka profesori u Vukovaru naprave promjenu programa hrvatskog jezika, u Dubrovniku kemije, u Labinu matematike... Oni će oko sebe okupiti profesore iz cijele županije, pa nitko neće prigovarati da je sve došlo direktivom iz Zagreba", pojasnila je Vokić dodajući da će od kolege Fuchsa tražiti da poveća satnicu hrvatskog jezika te da se program više pozabavi opismenjavanjem učenika.
Prethodni članak:
http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/12/27/0045006.html
