Svakodnevno se ruše negativni rekordi broja novozaraženih koronavirusom. S njima raste i broj onih kojima treba bolnički krevet, a nekima i respiratori. Jučer je u 24 sata u hrvatskim bolnicama završilo više od 100 oboljelih od COVIDA-19, a ukupno je hospitalizirano više od 700 osoba. No, jesu li bolnice spremne na to?
Ako bi se radilo o čistim brojkama, onda situacija, barem zasad, nije alarmatna. U hrvatskim bolnicama je, naime, ukupno 14.460 kreveta, od čega 795 na odjelima intenzivne njege i 232 na hitnim prijemima u bolnicama. Opremeljene su i s 500 stacionarnih te 142 mobilna respiratora; tu je i 36 ECMO uređaja, a očekuje se nabava još 200 respiratora. Dakle, sve u svemu, bolnice raspolažu s više od 1000 kreveta i 680 uređaja za potporu disanju.
No, svakog dana u zemlji umre desetak pacijenata zbog komplikacija nastalih zarazom koronavirusom, a oko 150 zbog drugih bolesti ili stanja. Gdje su još tisuće ljudi koje dolaze na operativne zahvate ili preglede. Stoga se postavlja pitanje kako će se liječiti onkološki bolesnici ili oni koji su doživjeli srčani ili moždani udar, ako se svi liječnici i većina preorijentiraju na koronavirus? Možda je čak i bitnije pitanje o tome imamo li dovoljno zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja u bolnicama?
S obzirom na to da su na "prvoj crti obrane" od epidemije, brojni medicinari obolijevaju, a barem triput više ih završi u samoizolaciji bez mogućnosti da rade s pacijentima, od čega god oni bolovali. Što to znači za zdravstveni sustav najbolje ilustrira primjer sa zagrebačkog Instituta za tumore, u kojem je veći dio liječnika i sestara zaražen koronavirusom, a ostali su u samoizolaciji. Zbog toga su pacijenti završili ili u COVID-bolnici u Dubravi ili na operacijama u drugim bolnicama. Upravo je to razlog zbog čega je odlučeno da se COVID-pacijenti ne primaju u svim bolnicama, već da se to ostavi kao mogućnost kada svi COVID-kapaciteti budu popunjeni.
Širenje kapaciteta u Dubravi
U COVID-bolnici u Dubravi te u Klinici za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević" u prvom je valu bilo osposobljeno 240 kreveta. No, u Dubravi su ovih dana popunjeni svi ranije osposobljeni kapaciteti, zbog čega je zatvoren hitni prijem.
"Krenuli smo s otvaranjem još jednog dijela bolnice, a to će značiti 270 dodatnih kreveta koji će uskoro biti spremni za prijem. No, od petka više ne primamo hitne bolesnike u Dubravi već ih šaljemo u druge bolnice. No, popuni li se i taj dio COVID-kapaciteta, širit ćemo se na ostale odjele. Ukupno bi tako mogli osigurati prijem za oko 640 pacijenta, koliki je ukupni kapacitet ove bolnice u 'čvrstom' dijelu. No, tome treba dodati i 220 kreveta u šatoru ispred bolnice koji će se posljednji popunjavati, a tamo je još od ožujka. Valja reći da i u tom smještaju imamo mogućnost terapije kisikom, da je riječ o grijanim šatorima sa svom infrastrukturom", objašnjava situaciju za JutarnjiIvica Lukšić, koordinator respiracijskog centra u KB Dubrava.
Na ispomoći se angažiraju i djelatnici drugih bolnica, kako bi dio kapaciteta ostao otvoren za ostale pacijente. Tu situaciju otežava i proboj zaraze u KB Merkur, gdje je zaražen 21 zdravstveni djelatnik, a još 84 su u samoizolaciji. Uz to, neki se medicinski tretmani rade jedino u Zagrebu, pa pacijenti iz cijele Hrvatske ovise o stanju u metropoli, a ne treba zaboraviti i da zbog pauza za dezinfekciju, testiranja za neke preglede i sve operativne zahvate, bolnice rade s 85 posto uobičajenog "ritma".
"Trenutačno nam je 117 djelatnika u samoizolaciji, od kojih su 31 liječnik i oko 90 medicinskih sestara. No, s obzirom na to da imamo 1300 liječnika i 2700 medicinskih sestara, može se reći da nam ovaj broj zaraženih ne stvara veće probleme. Za kontakt s KB-om Dubrava osigurali smo posebnu 24-satnu liniju, a koordinator je Ivan Gornik, šef našeg hitnog bolničkog prijema, tako da mi njima šaljemo COVID-pacijente, a oni nama svoje hitne pacijente koje više ne mogu liječiti", pojasnio je ravnatelj KBC-a Zagreb, Ante Ćorušić te dodao da je prije potresa bilo predviđeno da se zgrada dermatologije na Šalati te Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu osposobe za primanje COVID-pacijenata.
No, potres je značajno oštetio te zgrade, tako da se od toga odustalo. Ako dođe do eskalacije broja COVID-pacijenata i KBC Rebro će se uključiti u njihovo liječenje, ali neće moći osigurati više od 50 kreveta i to u zgradi s posebnim ulazom.
Rad iz lockdown ere
Splitski KBC je osigurano 150 kreveta za COVID-pacijente, a trenutno je njih 30 posto popunjeno. Predstojnik Klinike za infektivne bolesti KBC-a Split, Ivo Ivić tvrdi da će u slučaju popunjenosti svih kapaciteta, oboljele od COVIDA-19 morati smjestiti izvan županije. U riječkom KBC-u je situacija, barem zasad, također prihvatljiva.
"Jučer smo imali 14 COVID-pacijenata u Klinici za infektivne bolesti, pet u Centralnom respiracijskom centru, od kojih je jedan na respiratoru te jedan pacijent u izolaciji na Traumatologiji jer je morao biti operiran. No, dođemo li do popunjenosti COVID-kapaciteta većeg od 70 posto, morat ćemo zaustaviti sve osim liječenja hitnih i onkoloških pacijenata, odnosno prijeći na rad iz lockdown ere", objašnjava ravnatelj KBC-a Alen Ružić.
Trenutno je u riječkom KBC-u osposobljeno 80-ak COVID-kreveta, no primaju teške slučajeve iz Istre i Like. U slučaju jačeg širenja epidemije, postoji mogućnost pretvaranja Thallasotherapije u Opatiji i Crikvenici u COVID-bolnice. Za razliku od zagrebačkog, u riječkom KBC-u je na 3500 zaposlenih, njih 30-ak oboljelo ili je u samoizolaciji.
Ipak, uz nešto više od 1000 kreveta, od kojih je 70 posto već popunjeno, moraju se planirati i dodatni kapaciteti o čemu se brine Nacionalni stožer civilne zaštite iz kojeg poručuju da mogu osposobiti još 2360 kreveta za 48 sati. "Situacija se pogoršava s koronavirusom pa je napravljen plan izvanbolničkih krevetnih kapaciteta koji se mogu osposobiti u vrlo kratkom vremenu. Za to je predviđena zagrebačka Arena, Spaladium Arena u Splitu, dvorana Mladost u Rijeci te četiri lokacije u Varaždinu i tri u Osijeku. Ukupno to bi bilo dodatnih 2360 kreveta", rekao je predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Oprema je tu, a ljudi?
Važno pitanje je i zaštitna oprema, koje je za vrijeme prvog vala nedostajalo u cijelom svijetu. Iz Stožera uvjeravaju kako sada takvih problema ne bi trebalo biti. "Imamo 13,5 milijuna raznih zaštitnih proizvoda ili 1400 tona. Od toga je 5,5 milijuna zaštitnih maski, i to bi trebalo osigurati svima koji rade s COVID-pacijentima dostatnu zaštitu. Osim toga, kako se prazne skladišta, tako se sve dopunjava novim nabavama. Također valja reći da je od ožujka u Hrvatskoj počela povećana vlastita proizvodnja, tako da se ne očekuju takvi problemi s početka epidemije", rekao je pomoćnik ministra za civilnu zaštitu Damir Trut.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora (HLK) objavila je u subotu poziv umirovljenim liječnicima da se uključe u rad u zdravstvenim ustanovama ako su voljni svoje znanje i stručnost u ovim teškim vremenima staviti ponovno na raspolaganje pacijentima i hrvatskom zdravstvenom sustavu.
“Zbog značajnog pogoršanja epidemiološke situacije vezane uz bolest COVID-19, ministar zdravstva Vili Beroš zamolio je Hrvatsku liječničku komoru da Ministarstvu zdravstva dostavi podatke o liječnicima u mirovini koji su se voljni ponovno profesionalno angažirati za rad u zdravstvenim ustanovama za vrijeme epidemije, sukladno svojim specijalizacijama”, stoji u pozivu.
Unatoč djelomično optimističnim najavama, stručnjaci kažu kako bi bilo "sigurnije" raditi na smanjenju broja zaraženih. Nije niti polovica jeseni, a već smo dosegli više od 2000 novozaraženih po danu, a zima, s njom i pogodniji uvjeti za širenje virusa, dolaze.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
