Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod najavio je u srijedu upućivanje apela premijeru Andreju Plenkoviću za jednogodišnjom odgodom frontalne primjene novog programa obrazovanja zbog brojnih zaprimljenih komentara članova, te izraženih sumnji u pripravnost učitelja i nastavnika u školama za primjenu u praksi "Škole za život". To je, kako je na konferenciji za novinare rekao njegov predsjednik Željko Stipić, ključno kako bi se omogućilo dovoljno vremena za stvaranje infrastrukturnih i drugih uvjeta, kao i za provedbu cjelovitog i intenzivnog stručnog usavršavanja nastavničkog kadra.
"Unatrag proteklih nekoliko mjeseci stalno nam dolaze upiti, osvrti, promišljanja i negodovanja učitelja i nastavnika izazvani nezadovoljstvom zbog nedovoljno kvalitetne provedbe stručnog osposobljavanja za promjene koje od rujna donosi 'Škola za život'", rekao je Stipić.
Škole nisu spremne
Iako iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) tvrde kako je sve spremno za provedbu novog programa koji treba početi ove jeseni, na pitanje jesu li škole pripremljene, a učitelji i nastavnici osposobljeni mi odgovor ne znamo, upozorio je. U proteklih nekoliko tjedana sindikat je često suočen s pitanjem hoće li nešto poduzeti kako bi se ukazalo na pravo stanje glede provedenog, kako realnog, tako i virtualnog usavršavanja putem računalne platforme. Također, pitaju nas, ima li kakvih izgleda da se cijeli proces reforme uspori ili odgodi na godinu dana. Upravo zbog toga što se po pitanju nužnih promjena u školstvu sada učinilo možda više nego ikada ranije, Stipić smatra da zahtjev za jednogodišnjim prolongiranjem "Škole za život" vrijedi ozbiljno razmotriti.
"Odlučili smo pokušati doznati što o svemu tome misle oni koji će promjene od jeseni morati provoditi", pojasnio je.
Još zahtjeva
Želeći dati priliku svim zaposlenicima u hrvatskim osnovnim i srednjim školama da se izjasne o metodama i organizaciji novoga programa, svim će školama biti upućen poziv na potpisivanje Zahtjeva za jednogodišnjom odgodom frontalne primjene "Škole za život". Potpisivat će se od srijede 26. lipnja do petka 12. srpnja, a uključuje još dvije stavke - zahtjev za stvaranjem infrastrukturnih i drugih uvjeta u svim hrvatskim školama, te zahtjev za provođenjem cjelovitog i intenzivnog stručnog usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, te ravnatelja, odnosno, svih koji će program provoditi u praksi.
Nakon završetka akcije, potpisi će biti odneseni premijeru Plenkoviću, "jer je on najodgovornija i najmoćnija osoba u državi, a reforma odgoja i obrazovanja je prioritetno i političko i nacionalno pitanje", te kao "jasna poruka što mu je činiti ukoliko istinski prepoznaje važnost promjena u obrazovanju".
Iskustva nastavnika
O konkretnom iskustvu govorila je Marija Veronkica Cvjetković iz Osnovne škole Bukovac u Zagrebu, koja je ustvrdila kako se, dva mjeseca prije početka nove školske godine, a nakon što je cjelokupan posao oko pripremanja učitelja i nastavnika doveden gotovo do kraja, nositelji promjena ne smatraju pripravnima da sve novine i promjene koje donosi "Škola za život" primijene i u praksi. Ustvrdila je kako su nastavnici prošli napornu, ali nesvrhovitu edukaciju koja nije donijela odgovore na ključna postavljena pitanja, niti je ponudila bitne upute.
Jadranka Tukša iz XVI. Gimnazije Zagreb složila se da su nastavnici i učitelji glavna "loša karika" u uvođenju frontalne "Škole za život" ove jeseni. Upozorila je i da, po njihovim saznanjima, nije napravljeno vrednovanje znanja, umijeća i sposobnosti učenika koji su prošli eksperiment u odnosu na one iz redovitog školovanja, pa nema usporedbe dobrih i loših strana kako bi se vidjelo "ide li se uopće u dobrom smjeru i koji su to momenti koje bi trebalo ukloniti".
Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) ocijenilo je u srijedu 'neobičnim' zahtjev Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod za jednogodišnjom odgodom frontalne primjene novog programa obrazovanja, istaknuvši da MZO u ovom trenutku s dva većinska sindikata pokušava izboriti veće plaće za učitelje zbog ulaska kurikularne reforme u sve škole.
Ekspresan odgovor
"Smatramo da je riječ o vrlo neobičnom zahtjevu manjinskog sindikata, s obzirom na to da Ministarstvo u ovom trenutku s dva većinska sindikata pokušava izboriti veće plaće kroz promjene koeficijenata zbog ulaska kurikularne reforme u sve škole", odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Usto, iz Ministarstva upućuju na rezultate o ispitivanju zadovoljstva sudionika edukacijama objavljene na poveznici https://skolazazivot.hr/pripreme-za-frontalnu-primjenu-edukacija-do-ozujka-2019/ iz kojih je, kako ističu, "očito da je evaluacija vrlo pozitivna i da se adresiraju potrebe učitelja, nastavnika i stručnih suradnika". MZO podsjeća i na to da su edukacije CARNET-a organiziranjem radionica uživo "Kako uspješno učiti u online okruženju" okupile više od 32 tisuće sudionika.
Usavršili 1000 učenika
"Tijekom siječnja i veljače održano je oko 1000 jednodnevnih stručnih usavršavanja za sve učitelje i nastavnike svih nastavnih predmeta na županijskoj i lokalnoj razini na kojima je sudjelovalo više od 26 tisuća učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. Samo u lipnju održana su 463 skupa, s 13 tisuća učitelja i stručnih suradnika, a još toliko ih se očekuje do 12. srpnja", ističu iz MZO dodajući da se tijekom cijele školske godine kontinuirano održavaju i online edukacije s oko 40 tisuća polaznika.
Usto, tijekom cijele sljedeće školske godine bit će osigurana podrška za učitelje, nastavnike i stručne suradnike, a u svakoj će se školi održati barem četiri savjetnička posjeta tako da će naglasak biti na potpori i zajedničkom radu, a ne na kontroli, poručuju iz Ministarstva.
