Predstavnici sindikalne inicijative "67 je previše" u petak su rekli kako je odziv građana za potpisivanje peticije posljednjih dana puno bolji. Što se tiče odluke Ustavnoga suda da neće postupati glede financiranja medijske kampanje Ministarstva rada i socijalnog sustava o cjelovitoj mirovinskoj reformi, kažu da se Ustavni sud više vodi političkim kriterijima nego pravnima.
Sindikalci su ostali pri tvrdnji da Vlada vodi antikampanju zastrašivanja građana što se tiče izračuna od 45 milijardi kuna proračunskog troška.
"Ustavni sud više se vodi političkim kriterijima, nego pravnima. Rekao bih da je Ustavni sud neovisan, ali neovisan o svojim građanima, a ne neovisan o politici", izjavio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić na konferenciji za medije.
Ustavni sud priopćio je jučer da u slučaju financiranja spotova o cjelovitoj mirovinskoj reformi nije našao osnove za postupanje jer je riječ o predreferendumskoj fazi postupka iako je utvrdio da je medijska kampanja Ministarstva dijelom motivirana referendumskom inicijativom i usmjerena na uvjeravanje građana da bi podupiranjem inicijative doveli u pitanje one aspekte reforme koje Vlada smatra poželjnima ili nužnima. Međutim, istaknuo je Ustavni sud, nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi upućivali na to da su Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, korištenjem proračunskih sredstava ili na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure, odnosno postupali na način koji faktički dokida iii ozbiljno narušava pravo građana na izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.
Komentirajući tu odluku, Ribić je ustvrdio kako Ustavni sud "smatra da Vlada može raditi propagandu u ovoj fazi referendumskih događaja".
Naveo je da je sindikalnoj inicijativi zabranjeno emitiranje jednog od tri televizijska spota koja su napravili skromnim sredstvima te da ne znaju "iz kojeg je razloga i na kojoj razini došlo do autocenzure na HRT-u".
Tvrdi i da je pogrešna "Projekcija fiskalnih efekata referendumskih prijedloga" Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), odnosno projekcija da će zahtjevi sindikata građane stajati 45 milijardi kuna do 2040. godine, ako prođu referendumski prijedlozi.
Ribić kaže da se na taj način mirovinski sustav prikazuje neodrživim i da se tih 45 milijardi kuna pokazuje kao novi trošak i dug, no da je zapravo riječ o tome da je netko donio zakon po kojem je izračunao kakvi će biti fiskalni učinci te da se neće ostvariti takvi učinci "kako je netko sebi zakonom zamislio".
VEZANA VIJEST
U analizi HZMO-a, kao tri glavna makroekonomska efekta uzete su: stopa rasta plaća, stopa rasta cijena i stopa usklađivanja mirovina - projicirane na temelju podataka iz Izvještaja o starenju.
Kretanja projicirane uštede su nepredvidiva
Ribić smatra da su kretanja projicirane uštede nepredvidiva s obzirom na to da su to kretanja koja će se događati u 20-godišnjem razdoblju do 2040. godine, i s obzirom na to da su kretanja temeljena na pretpostavkama koje su podložne velikim promjenama.
"Nitko ozbiljan ne bi radio takvu analizu, osim da zastraši ljude koji izlaze na referendum. Da ih zabrinu, da potaknu u njima, navodno, neku crtu odgovornosti", rekao je Ribić.
Ako je mirovinski sustav već sada u krizi, upitao je, zašto se on sada ne rješava, odnosno zašto sada nisu donijeli odluku o odlasku u mirovinu sa 67 godina, nego tek kasnije.
"Odgovor je jednostavan. Zato što bi sigurno izgubili izbore kao što se to se dogodilo u Italiji. Dakle, isključivi cilj i jedini kriterij u politici Vlade je ostati na vlasti, a ne rješavati probleme", ustvrdio je Ribić. Dodaje kako je kriza mirovinskog sustava jedino u visini mirovina te da je udio izdvajanja u mirovinski sustav manji od europskog prosjeka.
Rekao je da je potrebno vidjeti koliko tih 45 milijardi kuna vrijedi danas, a ne za 21 godinu. Time se, bez inflacije, dolazi do "realnije" vrijednosti od oko 29 milijardi za 21 godinu, iz čega proizlazi da je trošak po godini 1,38 milijardi kuna. Ribić također ističe da je 29 milijardi manje nego jednogodišnje izdvajanje za mirovine u Hrvatskoj. To nije, ocijenio je, velika brojka na skali od 21 godine.
Smatra da se drugim načinima treba doći do rješavanja problema, poput ukidanja drugog mirovinskog stupa i korekcije povlaštenih mirovina.
Vlada nema pronatalitetnih, populacijskih i gospodarskih politika
"Na drugoj strani, ono što je također katastrofalno, jest da Vlada ovime šalje vrlo jasnu poruku kako se miri sa smanjenjem broja zaposlenih te da nema pronatalitetnih, populacijskih i gospodarskih politika", izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, dodavši da takva Vlada nema što tražiti u ovoj zemlji ako nema ambicije.
Naveo je kako HZMO tvrdi da će u razdoblju od 2030. do 2040. biti približno 200.000 stanovnika u dobi od 61. do 62. godine, odnosno od 66. do 67. godina. Sever ističe da će taj broj biti puno manji.
Dodao je kako računaju da će se povećavati pritisak na mirovinski sustav, a da pri tome u samom mirovinskom sustavu neće biti mortaliteta među onima koji tamo jesu.
Također je rekao da se zna kako je najveći mortalitet upravo među onima koji jesu umirovljenici te da već sada svake godine gubimo oko 55.000 stanovnika, pretežito umirovljenika, te da projekcije govore da će taj broj ići i prema 60.000.
Odaziv je puno bolji
Sever smatra kako je ovo bila protureferendumska inicijativa javnih vlasti upućena i građanima i Ustavnom sudu.
"Činjenica je da će na kraju morati prihvatiti i potpise i broj potpisa i, koliko god budu križali, neće moći prekrižiti toliko koliko potpisa ostaje, a na kraju ostaje doista da volju naroda trebaju poštovati", dodao je.
Predstavnici Inicijative rekli su kako trenutačno nemaju nove podatke o skupljenim potpisima, no da postoji pojačani interes i znatno bolji odziv građana u posljednjih nekoliko dana.
"Nekorektno je podmetanje da smo htjeli nešto napraviti za EU izbore i da smo pod skutima SDP-a", rekao je Ribić, dodavši da im je potporu dala cjelokupna oporba, od desnice do ljevice pa čak i stranke unutar vladajuće koalicije.
