Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti Matija Kroflin potvrdio je u četvrtak, nakon prvog pregovaračkog sastanka o dopuni Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, da su zatražili rast osnovice plaća od 15 posto na tragu Vladine najave povećanja minimalne plaće za 15 posto.
Smatramo da bi i plaće Vladinih zaposlenika trebale biti na tom tragu, rekao je Kroflin, napominjući kako je iduća godina izborna i da će se vjerojatno teško otvarati novi pregovori i da bi se time akceptirao rast plaća u gospodarstvu u 2024. godine.
'Vlada uvijek smatra da su naši zahtjevi preveliki'
Dodao je ove godine inflacija na razini osam posto i da se i u idućoj godini očekuje na toj razini. No, ključan problem je da su javne i državne službe suočene s problemom nekonkurentne cijene rada u odnosu na kretanje plača u gospodarstvu, istaknuo je Kroflin dodavši kako je to njihov orijentir i da ne žele daljnje zaostajanje plaća.
Upitan o reakciji druge strane, Kroflin je rekao kako Vlada uobičajeno smatra da su sindikalni zahtjevi preveliki i neopravdani i da će se dio tih pitanja rješavati zakonom o plaćama, za koji trenutno ne znamo hoće li uopće biti donesen i kakvi će biti njegovi učinici na plaće.
Nemamo nikakav uvid u sustav koeficijenata koji bi trebao generirati novu razinu plaća pa nam taj argument nije prihvatljiv, naglasio je.
Zatražili i povećanje božićnice i regresa
U interesu nam je da porast osnovice plaća bude što prije, no znamo da slijedi izborna godina, sastavljanje Vlade i očekujemo da nećemo imati sastanak prije rujna 2024. godine. Ekonomske okolnosti su takve da prostora za ispunjenje naših zahtjeva ima, jer je državni proračun na polugodišnjom izvršenju u suficitu 1,5 posto BDP-a odnosno 1,1 milijardu eura, istaknuo je.
Osim osnovice plaća, otvorena su i pitanja ostalih materijalnih prava te usklađivanja TKU s izmjenama Zakona o radu, rekao je Kroflin i napomenuo kao su zatražili povećanje božićnice na razinu regresa, odnosno na 300 eura.
Zatražili smo i povećanje uskrsnice na 300 eura i jubilarne nagrade na 250 eura te dara za djecu na 150 eura, dodao je.
'Plenković bi morao biti uključen u pregovore'
Idući tjedan ćemo razmotriti opsežan Vladin prijedlog za nastavak pregovora, no smatramo da to nije korektno, jer smo već prije nekoliko mjeseci zatražili formiranje radne skujpine koja bi prije samih pregovora trebala razraditi kako bi se na njih moglo doći s jasnim pozicijama. Novi sastanak bi se trebao održati 9. listopada, rekao je Kroflin.
Koordinatorica pregovora i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je kako im je u interesu poboljšanje materijalnog i društvenog položaja zaposlenih u javnom sektoru te drže da će i premijer Andrej Plenković morati biti uključen u pregovore.
Primaran interes je što skoriji rast osnovice plaća i pregovaramo i za 2024., i ostalim materijalnim pravima, a potrebne su i uskladbe sa ZOR-om, rekla je.
POGLEDAJTE VIDEO: Očekuje li nas najesen nova runda pritiska sindikata?
