Sindikalni čelnici pozdravili su u utorak rast BDP-a od 3,4 posto u četvrtom lanjskom tromjesečju, te se zauzeli za povećanje plaća kako bi se kroz potrošnju nastavio pozitivni trend gospodarskog rasta.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu da je hrvatsko gospodarstvo poraslo u četvrtom kvartalu za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je najbrži rast u proteklih gotovo devet godina.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pozdravio je taj pozitivan trend u hrvatskom gospodarstvu, ali i poručio da su nam potrebne više stope rasta.
Podaci se odnose na kraj godine, kada se tradicionalno više troši, a u prvom kvartalu ove godine taj rast će biti skromniji. Osim toga, poskupljenja plina i struje, kao i moguća poskupljenja goriva i hrane negativno će utjecati na potrošnju građana, kaže Sever.
PROČITAJTE JOŠ:
>> Andrej Plenković: 'Za rast BDP-a zaslužna je Vlada jer se bavi bitnim stvarima'
>> Hrvatski BDP u trećem tromjesečju 2016. godine porastao za 3,4 posto
>> Neočekivani obrat: Plenković slavodobitno objavio da cijena plina ostaje ista!
Zauzeo se za povećanje plaća u javnom i privatnom sektoru dodavši kako bi ta povećanja u konačnici trebala rezultirati i povećanjem mirovina.
Politika štednje doživjela poraz
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ustvrdio je kako je politika štednje, koja se sve donedavno promovirala, doživjela poraz jer je baš politika poticanja potrošnje, proizvodnje i investiranja dovela do rasta BDP-a.
Porezna reforma iz doba Vlade Zorana Milanovića zajedno s nedavnom poreznom reformom utjecala je na povećanje sigurnosti i potrošnje hrvatskih građana.
Rastu BDP-a pomogli su i odlična turistička sezona i rast industrijske proizvodnje te izvoza. Tim putem treba nastaviti, ocijenio je Novosel i najavio pokretanje inicijative za povećanje plaća.
Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević upozorio je kako je u razdoblju od lipnja do prosinca 2016. godine u Hrvatskoj izgubljeno skoro 38.000 radnih mjesta.
Rast BDP-a pozdravljamo, no on sam za sebe ne znači ništa, pogotovo ako u njega ukalkuliramo iseljavanje, gašenje proizvodnih radnih mjesta i zaduženost države i građana, ohrabrenih na povećanu osobnu potrošnju mahom stranih proizvoda, ističe Matijašević.
Vremena i razloga za slavlje nema i ne može ih biti sve dok rast gospodarstva ne bude kadar otvarati nova radna mjesta i zaustaviti iseljavanje. Ako netko misli da država koja je u pola godine izgubila 3 posto radnih mjesta treba slaviti rast BDP-a od 3 posto, taj neka slavi, poručuje Matijašević.
