Najprije je u ponedjeljak ujutro evakuirano 97 beogradskih škola koje su bile prisiljene nastavu održavati online, a zatim su stigla i upozorenja o bombama na brojim drugim lokalitetima – od mostova i željezničke stanice, do tržnih centara i beogradskoj ZOO-a. Pogođeni su bili i Dom predsjednika, Gradsko vijeće, svaka elektrana, svako postrojenje za pročišćavanje vode, pa i mnogi restorani, uključujući McDonalds. Zbog dojava je čak bila odgođena utakmica između Partizana i Viždovca.
I nije stalo na tome, dojave su u nastavku tjedna nastavile stizati na različite adrese diljem Srbije, a posljednje su primljene danas u četiri osnovne škole u Rumi te u školama u Novom Sadu, Inđiji, Nišu, Vrbasu, Staroj Pazovi.
Naciji se u utorak obratila premijerka Ana Brnabić koja je brzo ocijenila da ove prijetnje predstavljaju pritiske iz inozemstva na Srbiju jer nije uvela sankcije Rusiji, kao što je to učinila većina zapadnih zemalja.
"Jedina smo zemlja u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji i pritisci su nevjerojatni iz dana u dan. I ove dojave o bombama pritisci su iz inozemstva zbog neuvođenja sankcija Rusiji", rekla je Brnabić srpskim medijima.
A jedna je dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi ovog tjedna stigla i na adresu zagrebačkog Avenue Malla koji je odmah evakuiran, a pred njim se pojavio i dogradonačelnik Luka Korlaet.
'Ovaj tko planira napasti, ne bi dojavio'
Je li moguće da su ovi događaji povezani? Sigurnosno obavještajni stručnjak Enimark Ponjević smatra da ne bi trebali odbaciti takvu mogućnost.
"Ovo što se događa sada uglavnom je koncentrirano na Srbiju, što znači da je velika većina tih najava bombaških napada usmjerena na njihovu infrastrukturu, mostove, centre, mjesta gdje se ljudi okupljaju, strukture koje su bitne za funkcioniranje države. Međutim, mislim da je tu čisto zbog općeg dojma obuhvaćeno i susjedstvo s pokojom najavom ili upozorenjem", rekao je Ponjević u razgovoru za RTL.hr.
Ponjević je odmah naglasio da onaj tko ima realnu namjeru napasti, sigurno to ne bi najavio. Prema njemu se stoga ove dojave mogu promatrati u svrsi određenog političkog djelovanja.
"Činjenica je da to može koristiti mnogim stranama, ne samo jednoj. Može se izvući poveznica iz bilo kojeg ugla djelovanja. Prije svega, ovdje nam se sugerira, s obzirom na to da su odmah su izišli čelnici Srbije, premijerka Ana Brnabić i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, da je to napad na Srbiju, praktički da se djeluje kako bi Srbija razmislila o svojim koracima, o tome da nije uvela sankcije Rusiji i da se ne odgovara na pozive Europske Unije da se jasno distancira od Ruske politike", rekao je Ponjević.
'Vučić se želi dokazati kao faktor stabilnosti'
A to se tako ne radi, objašnjava sigurnosni stručnjak. U takvim je situacijama, kaže, uvijek potrebno pustiti institucije da odrade svoj posao, a tek se onda može u javnosti pričati o počiniteljima takvih djela. S druge strane, ovo što je srpska Vlada učinila prema njemu se može tumačiti kao "zlorabljenje situacije", odnosno usmjeravanje situacije u smjeru koji im u tom trenutku paše da bi promovirali sebe i rekli – evo, to je zato što nismo sankcionirali Rusiju.
"Ili ste možda čak organizator svega toga da bi u javnosti stvorili taj opći dojam, prije svega u Srpskoj javnosti. Tako se može postići najveći efekt na široke mase - evo nas napadaju, kako to Europa sve organizira, to je NATO, to su pritisci. Ako vam je poznata retorika predsjednika Aleksandra Vučića, onda je to lako uklopivo u njegov mentalni sklop i politiku koju on prodaje svojim ljudima u Srbiji – eto napadaju nas izvana, specijalnim ratarovima oni nas prisiljavaju da se odreknemo bratske Rusije i odemo u EU, u NATO. To njemu i cijeloj njihovoj vladi znatno olakšava odluke, pokazuje da nije kriv nego se radi o pritisku izvana, omogućuje da u ipak popusti Europi i počne razgovarati s EU, ali samo zbog toga kako bi on bio faktor stabilnosti osigurao mir u Srbiji", kaže Ponjević
Ponjević je objasnio kako Vučić i njegova Vlada uvijek ističu sebe kao faktor stabilnosti, a da bi to bilo moguće, moraju stvarati probleme i paniku.
"Zato mi ovo sve izgleda kao da je stvoreno od strane Srbije i ova panika služi za konsolidaciju tih snaga, da se javnost usmjeri na vanjskog neprijatelja i da se pokažu kao jedna stabilna i sposobna Vlada", kaže.
Srpska Vlada ustvari, nastavlja Ponjević, traži "častan uzmak za ono što moraju učiniti", s obzirom na to da zaista postoji velik pritisak od strane EU.
"To su te nekakve geopolitičke igre. Dok su god ta sigurnosna pitanja na stolu, ta Vlada i taj predsjednik imaju smisla. Kada bi se otvorile neke druge teme, država bi trebala funkcionirati, ljudi bi se pitali o ekonomskim pitanjima, gospodarstvu, nekim drugim stvarima. Ali kada ste u panici zbog tolikih terorističkih prijetnji, onda vam je netko tko se bori ovako lavovski i dramatično, kao što on obično pokazuje - super. Jedna velika i široka masa će to prihvatiti kao realnu situaciju i to je i cilj cijele ove akcije", smatra.
Geopolitičke igrice
S druge strane, kaže, sve se to odvija u sjeni odluka koje moraju biti uskoro donesene u okolnostima rata u Ukrajini. Srbija do kraja mjeseca treba obnoviti svoje ugovore o nafti s Rusijom, a Ponjević smatra da će im ovakva sigurnosna kriza dobro doći u pregovaranju boljeg položaja.
"Oni trebaju jednu krizu, jedan razlog da mogu reći - evo vidite koliko mi sada trpimo zbog Rusije, nas napadaju. A do kraja mjeseca treba osigurati snabdjevenije ruskim plinom po starim privilegiranim cijenama i pitanje je hoće li se produžiti taj način. Ako sada stvorite krizu možete ponukati Ruse da vam daju opet po jeftinijem cijenama energente. Svjedoci smo izjava posljednjih mjeseci kako je Vučić očajan što će od Hrvatske morati uzimati energente, preko Omišlja, tako da je svaka mogućnost dobivanja jeftinijeg plina od Rusa njima bolja. Čak i ne jeftinije, nego se žele sigurnosno odmaknuti od ovisnosti prema Hrvatskoj koja se sada nameće prema Europi kao budući centar za distribuciju plina i drugih energenata", kaže.
A događaji u Srbiji mogli bi, prema njemu, biti povezani i s dojavom u Zagrebu.
Destabilizacija Balkana
"Vidite da se ovim napadima sugerira da su iz nekakvih afričkih zemalja, iz drugih zemalja Europe, sa svih strana svijeta su došla upozorenja, onda se uvijek sugerira da se želi destabilizirati Balkan. Tko nas zove Balkan? Oni koji jesu Balkan, koji nisu Europa, mi sebe sigurno nećemo zvati Balkan jer mi pripadamo Europskoj Uniji. Znači, već vam se tu sugerira neka regionalna pripadnost po tipično jednom nazivu koji se sugerira iz Srbije ili ostalih zemalja koje nisu EU. I sada, ako kažete destabilizirati Balkan, uvijek se traži neka poveznica da možete reći - eto u toj EU isto sve puca, Srbi su izloženi još tisuću puta većem broju napada, pa kako je njima kada se jaka Europa isto mora baviti s tim. No, sugerira se i da je vanjski neprijatelj, jer kada Hrvatska ne bi bila napadnuta onda bi netko rekao - eto Hrvatska nas napada", rekao je Ponjević.
Sigurnosni je stručnjak objasnio i da pravi napadači ne bi dojavili napad, jer bi za njih bilo pogubno kada bi policija zaista pronašla taj eksploziv.
"Vi tada ostavljate cijeli niz dodatnih tragova. Automatski bi vidjeli kako je izrađena naprava, od kojih eksplozivnih elemenata, odmah možete porijeklo tih elemenata ući u daljnji trag proizvođačima, gdje je nešto tako nedavno ukradeno, nestalo… Dajete cijeli niz nepotrebnih podataka o sebi ostavljajući materijalni dokaz", rekao je.
Prisjetio se i jedinog terorističkog napada izvedenog na teritoriju Hrvatske 1995. godine, kada su se u Rijeci pripadnici Al Quaide automobilom zaletjeli u policijsku postaju. Takav napad, kaže, nitko ne bi dojavio.
Pojedinci brzo 'nadrapaju'
"Ovo što se desilo u Rijeci 1995., to se zna da je teroristički napad, sve se zna. Teško je djelovati u RH protiv RH, postoje jako dobro razvijeni sustavi i građani se ne trebaju posebno brinuti niti bojati. Postoje samo incidenti gdje imate primjer nekog gostovanja nekog pjevača koji nekome možda ne paše, pa će osoba koja je malo eksplozivnije naravi nazvati i zaprijetiti. Takvi se obično i uhvate, sve se to detektira preko mrežnih veza, sve se to uhvati mailom, telefonom, na neki drugi način", rekao je Ponjević.
Ovdje se, kaže, ne radi o opasnosti terorističkog napada, već o geostrateškim igricama "koje prije svega dolaze iz kuhinje kojom vlada Vlada Republike Srbije, da si dignu cijenu prema Rusiji, da si daju utjecaja i da sa sebe skinu odgovornost od toga da zbog vanjskih utjecaja moraju pregovarati s EU".
Što se tiče počinitelja, pa makar za dojave u Zagrebu, Ponjević smatra da neće biti ulovljeni. Oni, kaže, dolaze iz istih izvora i istraga neće voditi nigdje.
"Osim ako se uz njih ne prikrpa neki budalaš koji bi se malo obračunao, često se to desi, da se u neki trend ubace i oni koji to jedva čekaju. Takvi obično nadrapaju, a ove političke dobro odigrane prijetnje prođu nekažnjeno, jer to mora biti jedna dobra organizacija da se distribuira iz određenog broja zemalja. Pojedinac kada se u to uključi obično brzo nadrapa, pa se na njega baci svo težište. Ako od drugih tisuću prijetnji niste našli nikoga, to znači da su one generirane s nekog mjesta koje je dobro organizirano i koje nadilazi sposobnosti jednog čovjeka", zaključuje Ponjević.
