U studiju Net.hr-a gostovao je predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever, koji je govorio i o novom Zakon o radu. Sever se posebno kritički osvrnuo na je fleksibilizaciju ZOR-a po pitanju dodatnog rada te je detektirao ključne probleme koje bi mogle donijeti ovakve zakonske odredbe.
"I do sada se moglo raditi u dodatnom radu. Hrvatski Zakon o radu prepoznaje rad u punom radnom vremenu, nepunom radnom vremenu kod jednog ili više poslodavaca pa da sve skupa dosegne tih 40 sati ili ne mora niti 40 sati. Na drugoj strani, prepoznaje i dodatni rad. Međutim, u još uvijek važećem zakonu, taj radu je bio omeđen nekakvom brojkom sati koliko se godišnje moglo odraditi i to je bilo na razini koliko i prekovremenog; dakle, prekovremenog se moglo raditi 180 sati tijekom godine, uz kolektivni ugovor i 250", pojasnio je sindikalist.
Krešimir Sever u studiju Net.hr-a
Dodatan rad mogao bi dovesti do problema sa zdravljem
Kazao je da se sada širom otvara prostor za taj dodatni rad na način da se kod mogućeg ugovora na neodređeno vrijeme za dodatni rad tjedno može raditi 8 sati dodatnog rada. "Ako se kojim slučajem ima sklopljen ugovor na određeno vrijeme za dodatni rad, onda je u prvoj verziji prijedloga bilo nešto što je bio drastični udar, a to je da se može raditi i 16 sati tjedno u dodatnom radu uz redovnih 40; s tim da se u dodatnom radu najviše moglo raditi 4 mjeseca. Tada bi vrijedila varijanta koliko se radilo u dodatnom radu, onda minimalno tolika mora biti pauza u ciklusu do novog minimalnog rada. To je izgledalo da se može raditi četiri mjeseca po 16 sati tjedno dodatnog rada, pa onda četiri mjeseca odmora, pa opet 16 sati", pojasnio je, dodajući da je ta odredba sada malo ublažena, no ne značajno.
"Sve skupa nas vodi u pravcu da kada imamo jednog poslodavca, ili više njih u kombinaciji, a kada govorimo o radu koji je u punom radnom vremenu, onda se mora paziti i na dnevni odmor, tjedni odmor i godišnji odmor", kaže, dodajući da je poslodavac po zakonu to dužan organizirati radnicima.
Propisani odmor se može kontrolirati dok imamo jednoga poslodavca ili ako radi primjerice neki od učitelja na više škola, ali se i na taj način može nadzirati satnica i kako mu izgledaju radni sati što se tiče odmora.
"U ovim uvjetima se sad drastično mijenja ta satnica, gdje teoretski nitko ne mora niti pratiti što se događa. Prvi poslodavac je dužan osigurati dnevni, tjedni i godišnji odmor, a onda radnik može raditi u dodatnom radu kod drugog poslodavca, gdje onaj prvi uopće ne zna u kojem razdoblju mu radnik radi u dodatnom radu jer ga je radnik dužan samo izvijestiti da negdje dodatno radi. Više nema nadzor nad njihovim tjednim odmorom, pa bi teoretski moglo izgledati da ako netko radi pet dana u tjednu kod jednog poslodavca, a onda šesti i sedmi radi dodatno, pa opet u ponedjeljak dođe raditi redovito, ili da odradi preko cijelog godišnjeg odmora, ili da odradi u kasne noćne sate, a ujutro se mora rano probuditi pa ići kod svog osnovnog poslodavca. Tu sada dolazi do zdravstvenog poremećaja koji se sasvim sigurno mora odraziti na svakoga od takvih ljudi", rekao je Krešimir Sever u studiju Net.hr-a.
"Sva ozbiljna istraživanja u svijetu, pa i kod nas su pokazala da prekomjerni rad prekomjerno troši ljude. On utječe na povećani rizik od srčanog, moždanog udara, od bolesti srca, krvožilnog, mišićnog, koštanog sustava, itd. Ono na što upozoravamo je i da mi moramo zaštititi ljude i od njih samih jer ljudi ne žele dodatno raditi jer im se sviđa po cijele dane raditi, nego zato što od osnovnih primanja ne mogu normalno živjeti i jer su prisiljeni dodatno raditi da bi mogli preživljavati", upozorava, dodajući da u tom slučaju ljudi zanemaruju svoje zdravlje.
"U drugom slučaju, mi kao društvo to ne smijemo raditi. Vrlo često tu poslodavci koji su dosta benevolentni kada je riječ o tom radu, oni se tu doživljavaju kao neto primatelji usluga; dakle, k meni će doći netko drugi raditi. Međutim, što u situaciji kada njegovi radnici idu negdje drugdje tako raditi? Pa mu radnik nakon što je cijeli vikend negdje drugdje radio dođe umoran na posao? Takvim radnicima pada proizvodnost rada, oni mogu manje doprinijeti svojim radom, povećani su rizici od nesreća na radu, ozljeda na radu, povećani su rizici sa smrtnim posljedicama, od nekakvih kroničnih bolesti koje su proizašle od dodatnog rada što je onda rizik za tog osnovnog poslodavca", rekao je.
Krešimir Sever istaknuo je da takvo širom otvaranje ventila za dodatni rad smanjuje pritisak radnika za povećanje plaća, jer ako zna da mu je ovdje manja plaća, a ima mogućnost za dodatni rad, onda će manje pritiskat poslodavca za veća primanja. "Sa svim ti računaju poslodavci, a niti javne vlasti, niti poslodavci, a rekao bih vrlo često niti pojedinci ne računaju sa vrlo štetnim posljedicama tako povećanog dodatnog rada", rekao je.
Upitan nije li to apsurdno da mi povećavamo satnice, dok s druge strane brojne tvrtke u Europi najavljuju smanjenje radnog tjedna, kaže da tu logike nema, iako se i u tim zemljama gdje se smanjuje radni tjedan također može dodatno raditi.
"Činjenica je da se tamo sagledava puno šire stvari nego što se sagledavaju ovdje. Jasno je da i mi već kročimo ka tome da postoje uvjeti da se smanjuje tjedna satnica i da se radni tjedan smanji na ispod 40 sati", rekao je.
Istaknuo je da tehnološki napredak omogućuje da poslodavac i tvrtka mogu više zaraditi, a pri tome bi trebalo ići u pravcu koji je s jedne strane smanjenje radnoga tjedna, ali zadržavanje plaće i da se te plaće i dalje dižu, a da pri tome dio zarade koja je povećana zbog tehnološkog pomaka ode na plaće radniku.
"Time će se održavati potražnja, a s druge strane radnici koji kraće rade, oni su odmorniji radnici. Ako pri tome imaju i dostojnu plaću, oni su dobri potrošači pa to povećava potražnju, pa tu i privatni sektor ima dodatni prostor da više stvara, više zarađuje. Takav sustav ide ka napretku i prosperitetu društva, ali da smo s jedne strane spremni smanjivati ili skraćivati satnicu, a s druge strane zadržavati plaću“, rekao je.
Odgovornost na javnim vlastima
Ističe da to daje mogućnost da se radnika gleda kroz jednu drugu dimenziju. "Dakle, čovjek, njegova osnovna dimenzija je rad i praktički čovjek živi da bi radi. A zapravo je sasvim suprotno – čovjek radi da bi lakše živio, a ne živi da bi radio. Nije svrha čovjekova života rad, nego je radu svrha da pomogne čovjeku da lakše živi i da se zapravo potvrđuje kroz taj radi", kaže.
Upitan treba li država ozbiljnije početi brinuti o radnicima, da se ljude ne izrabljuje te da sve bude po zakonu, pošto smo svjedoci da i danas neke stvari idu ispod zakona, Sever ističe da je ovdje ogromna odgovornost javnih vlasti. "Svih minulih godina imali smo neprekidno guranje u pravcu fleksibilizacije. To guranje snažno dolazi kako od poslodavaca izvana, tako od domaćih poslodavaca, a ta fleksibilizacija stvara velike probleme u društvu“, rekao je.
Kaže da su poslodavci rekli da su ušli u pregovore o izmjenama zakona radi daljnje fleksibilizacije, a vidimo da nesigurni oblici rada, nestalni poslovi, poslovi na određeno, sezonski poslovi u kombinaciji sa malim primanjima, su izravno u najvećoj mjeri utjecali na iseljavanje naših ljudi.
"Hrvatska je po statističkim podacima iz Eurostata zemlja rekorderka po sporosti zapošljavanju mladih visokoobrazovanih, a istovremeno smo zemlja rekorderka po broju ugovora na tri mjeseca, tu smo isto najgori u Europi. To samo pokazuje gdje smo i u kojoj smo mi situaciji", kaže.
Poslodavci su, dodaje, dobili ustupke i na zapošljavanju stranaca jer sada kvota više nema, a ako nema radne snage, mogu zapošljavati izvana. Oni sad krpaju nedostatak domaće radne snage uvozom stranih radnika. "Mi sindikati nismo protiv stranih radnika, razumijemo da kako naši ljudi idu u strane zemlje tražiti bolje uvjete rada i života, tako i neki drugi dolaze k nama. Međutim, sve dok ti ljudi tako dolaze ovdje, oni cementiraju nisku cijenu rada koja tjera naše ljude van", pojasnio je.
Javne vlasti kažu da poslodavci to traže, pa moraju učiniti nekakve ustupke. Sindikati žele zaštitit radnike što je više moguće i to nije pitanje samo nekakve vokacije po kojoj to oni rade, nego doista ljude treba zaštitit jer treba stvoriti uvjete dostojnoga rada u svakoj zemlji, pa i u Hrvatskoj.
"U ovom trenutku je sasvim jasno da je najveća odgovornost kod ovih promjena u ZOR-u upravo na javnim vlastima. Ako oni sada posustanu i prihvate te nekakve pritiske od strane poslodavaca i ako se krene u nekakve daljnje fleksibilizacije, to će značiti pomor u hrvatskom gospodarstvu, pomor u stanovništvu, ne u smislu da će ljudi pogibati nego u smislu da će napuštati zemlju, i to će sve više napuštati mladi ljudi koji neće vidjeti budućnost u ovoj zemlji, a već je i ovako ne vide.
Kod ovih izmjena ZOR-a je ponajprije odgovornost javnih vlasti da ne idu u daljnju fleksibilizaciju i da pod cijenu sučeljavanja sa hrvatskom udrugom poslodavaca i drugim poslodavcima preuzmu na sebe kao gromobran onu ulogu koju javne vlasti trebaju imati u odnosu na radnike, a to je da javne vlasti svojim zakonima i propisima radnike trebaju štititi, trebaju stati na stranu radnika, jer je u odnosu rada i kapitala kapital uvijek jači i upravo javne vlasti stvaraju tu ravnotežu", zaključio je Krešimir Sever u studiju Net.hr-a.
Cijeli intervju sindikalnog lidera Krešimira Severa možete pogledati u video ispod:
