U Net.hr-ovom studiju koji je od ovog tjedna transformiran u opušteniju, ljetnu oazu zanimljivih intervjua i razgovora, gostovao je predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever. Uvodno se osvrnuo na aktualnu situaciju u kojoj se nalazimo, a koju nam dodatno otežavaju inflacija i energetska kriza. Upitan treba li se razmišljati o novoj rundi mjera kojima bi se pomoglo građanima, Sever je kazao da su mjere u jednom trenutku bile maksimum koji je Vlada mogla dati na nekim područjima. "Da su dostatne, sasvim sigurno nisu, sada se već vrlo jasno vidi da te cijene rastu i da je to sve veći udar na gospodarstvo, građane, ali i na državni proračun", rekao je.
"Po svim ovim podacima, vidi se da su te mjere donekle dosegnule neke rezultate; primjerice kada je riječ o potporama koje se daju za račune za plin i struju", rekao je. "Izašli smo iz sezone grijanja i tu se neće osjetiti nekakav udar ovih poskupjelih energenata koliko će se osjetiti kada počne sezona grijanja", istaknuo je.
Dodatni prostor za smanjenje cijena Sever vidi u spuštanju PDV-a na struju, gdje bi dio tereta na sebe preuzeli država i HEP. "Koliko bi se moglo uštedjeti na struji, toliko bismo imali prostora potrošiti na nekim drugim mjestima gdje su povećani računi", dodao je.
Krešimir Sever u studiju Net.hr-a
Na jesen ogroman udar na građane
"Kada je riječ o plaćama, vidi se da plaće idu sporije gore nego što idu cijene. U jednom razdoblju statistika je bilježila da su plaće rasle brže nego što su rasle cijene i to je bilo dobro. Međutim, već odavno su brzinom rasta cijene pretekle rast plaća i sada plaće više zaostaju i sve je manja kupovna moć. I tu će se nešto morati napraviti", dodao je.
Upitan hoće li naši građani moći izdržati energetsku krizu, Sever kaže da smo i prošle godine već plaćali skuplje cijene. "Sada će za narednu sezonu grijanja doći do dodatnih poskupljenja i to će biti udar na građane", rekao je, dodajući da će udar osjetiti i oni koji se griju na struju, drva i ostale energente. "Na jesen će to biti sasvim sigurno ogroman udar na standard građana. Moramo biti vrlo svjesni da ćemo mi u ovom međuvremenu i dalje imati lagani rast cijena na svim područjima", rekao je, dodajući da je tu pitanje i svih ostalih ulaznih troškova koji isto tako rastu.
"Hrana poskupljuje i očito je da će poskupljivati i dalje", istaknuo je Sever, koji je kazao da smo već prošle godine znali da će cijena pšenice biti veća. "S obzirom na poskupjele žitarice, tu će se dio toga osjetiti i na poskupjeloj stočnoj hrani pa možemo očekivati da će i mesu rasti cijene", rekao je. Kaže da su s jedne strane cijene proizvođačima hrane jako porasle, pa će oni morati prekrcati te cijene u svoju krajnju prodajnu cijenu. Cijene će se poput lijevka slijevati sa svih strana u krajnje cijene koje će morati rasti i to sve skupa završava na građanima.
Mišljenja je da bi se trebalo razmišljati o nekim kombiniranim mjerama, a da nam na kraju ostaje pritisak na rast plaća i mirovina, ako su se tamo iscrpile sve mjere koje je moguće poduzeti.
Što se tiče cijena energenata za gospodarstvo koji su ovih dana dobili povećane račune, kaže da će oni to jedno vrijeme moći iskrcavati na krajnje kupce svojih roba ili usluga, no do neke granice kada građani neke stvari više neće moći plaćati ili kupovati. "Onda će doći do jednog zastajkivanja u potražnji, što će s jedne strane smirivati inflaciju, no s druge strane će biti problem ovih što proizvode nešto ili nude nekakve usluge. Jer ako nema potražnje za njihovim robama ili uslugama, a oni imaju ulazne troškove od kojih su neki fiksni, pritisci će biti vrlo veliki. Tu je doista i pitanje opstanka radnih mjesta“, rekao je Sever u studiju Net.hr-a.
Vlade svih zemalja čeka jedno razdoblje u kojem će morati tražiti rješenja i za gospodarstvo i za građane.
Rast primanja neminovno je nužan
Po pitanju rasta plaća koji je spominjao, kaže da se ovdje ne govori o nekom ekstra trošku na području plaća ili mirovina, nego da plaće, mirovine i naknade za nezaposlene trebaju rasti do te mjere da se mogu uloviti ritmovi u poskupljenja. "Plaće, mirovine i prihodi u kućanstvima moraju rasti da se mogu poplaćati povećani računi, povećani iznosi za ono što je strateško u kućanstvu – s jedne strane prehrana, a s druge energenti“, rekao je Sever.
"Pitanje kruha, ulja, tome cijene drastično rastu, a tamo i plinu i struji…mi ne govorimo da će zbog većih primanja doći do veće potražnje, nego govorimo o tome da se uopće može održati potražnja za ovim strateškim dijelovima naših troškova u kućanstvu. Zato je taj rast primanja u kućanstvu neminovno nužan“, istaknuo je.
Što se tiče kupovne moći, kaže da je ona u Hrvatskoj izrazito niska. "Cijene su nam tu negdje u rangu s cijenama EU, još uvijek su nam nešto jeftiniji energenti - plin i struja, međutim sve drugo je tu negdje, možda čak i skuplje. Kada je riječ o plaćama, onda tu možemo govoriti da hrvatski građanin ima jednu trećinu plaće koju ima njemački građanin. I upravo u tim razlikama se vidi suština problema. Netko tko ima visoka primanja, on će još uvijek moći izdržati taj pritisak ulaznih troškova i ulaznih cijena. Dok netko tko ima mala primanja, to ne može", kaže.
"Možemo govoriti da jedan dio građana izrazito teško živi i izrazito teško pokriva svoje troškove. Postoji i dio građana kojima ovo povećanje cijena jest nekakav pritisak na kućne troškove, ali još uvijek imaju dovoljno sredstava da to ne osjete kao problem zbog kojih bi morali odustati od dijela troškova“, istaknuo je.
Na pitanje hoće li ulazak u eurozonu utjecati na našu kupovnu moć, Sever kaže da ne bi smjelo utjecati puno. Cijene su u nekim drugim zemljama koje su ulazile u eurozonu rasle gotovo pa neznatno. "Međutim, nitko do sada nije ulazio u eurozonu istovremeno s ovakvom inflacijom i ta kombinacija bi mogla biti pogubna u dijelu da će se mnogi koji možda i ne bi trebali dignuti cijene sada moći prošvercati i povući će tu nekakvo svoje podizanje cijena“, rekao je.
Rekao je da je naša kupovna moć dodatno opterećena kreditnim zaduženjima, kojih nema nigdje u statistikama. "U zadnjih godinu dana samo kreditna zaduženost građana porasla je za oko 5 milijardi kuna. U tim iznosima, mi govorimo i da je naslijeđena kreditna zaduženost od ranije i da je veliki iznos naših kućnih proračuna opterećen ratama kredita koje se mjesečno plaćaju i vraćaju, a koje statistika ne prati“, kaže. „Zapravo je kupovna moć još manja nego što nam statistika bilježi", dodao je.
Čeka nas povećanje blokada i ovrha
U emisiji je istaknuo još jednu važnu stvar. Naime, Sever kaže da se u ovim okvirima boje dati procjenu koliko bi novaca mjesečno trebalo građanima za jedan pristojan život. "Toliko su brze te promjene da u trenutku kada mi to preračunamo i napravimo, već vrijede neke druge cijene. Dobivali smo i prigovore ljudi zbog toga. Neki naši raniji izračuni sada više uopće ne vrijede, dolazi do bitnog pomicanja u strukturi troškova", rekao je.
Kaže da vidi da na nekim stvarima ljudi manje troše (primjerice odjeća) ili da neke proizvode kupuju na akcijama. Kao primjer navodi higijenske potrepštine. Nekada je, pojašnjava, svatko u kućanstvu imao svoje šampon ili gel za tuširanje različite robne marke, a sada se sve češće događa da svi u obitelji koriste iste proizvode. No, događa se i da ljudi štede na hrani.
"Kada dođete do situacije da od hrane morate povlačiti dio sredstava da biste platili poskupjele režije, električnu energiju, plin, vodu, onda smo u problemima jer se hrvatski građani ionako dosta nezdravo hrane“, kaže. "Sada se još više okrećemo prema nezdravoj hrani. Sve se više okrećemo prema sitosti u korist toga da se povuče još nešto sredstava, da se ne padne u blokadu ili u ovrhe. Na taj način dugoročno ulazimo u velike probleme koji će sasvim sigurno rezultirati i zdravstvenim problemima", rekao je. Pojasnio je da se ljudi snalaze na način ciljano gledaju gdje je nešto pojeftinilo i taj čas ciljano odlaze po to.
Upitan imamo li mi u ovom trenutku dio građana koji su na rubu egzistencije, Sever odgovara da sasvim sigurno da. "Mi već sada osim onog jednog statistički siromašnog dijela građana, gdje možemo govoriti da je negdje blizu 20-ak posto takvih, ulazimo u područje da sve više ljudi koji nisu evidentirani, koji se nisu javili, zbog ovih povećanih troškova jesu na rubu egzistencije. Očekujemo da će se sada događati ponovo i povećanje blokada i ovrha zbog toga što ljudi neće moći platiti i neke druge redovne račune", upozorio je Sever.
Što je još rekao o životu u Hrvatskoj, energetskoj krizi te novom zakonu o radu, pogledajte u cijelom intervjuu.
