Ova godina bit će financijski teška za građane Hrvatske jer će energentima i dalje rasti cijena, čak i drastično. U prvom redu to se odnosi na prirodni plin koji u Hrvatskoj koristi nešto više od 651.000 kućanstava. Od toga 563.000 kućanstava kupuje plin po reguliranim uvjetima (javna usluga opskrbe plinom) dok preostalih 88.000 kućanstava kupuje plin prema tržišnim uvjetima.
S obzirom na veliki rast cijena prirodnog plina na europskom tržištu, proteklih dana govorilo se o drastičnom poskupljenju prirodnog plina za kućanstva koje bi uslijedilo nakon 1. travnja ove godine. Poskupljenje plina potvrdio je i ministar energetike Tomislav Ćorić kazavši da će do travnja "doći do određene korekcije cijena". Ujedno je najavio kako će Vlada posegnuti za alatima koji su joj na raspolaganju kako bi ublažila rast cijena.
Energetičar Igor Grozdanić za Net.hr je izjavio kako ni poskupljenje plina od 1. travnja po današnjim procjenama opskrbljivačima ne jamči rentabilno poslovanje zbog ogromne razlike u reguliranoj cijeni i trenutnoj nabavnoj cijeni plina na tržištu. U nastavku donosimo odgovore na nekoliko ključnih pitanja vezanih uz cijenu plina u Hrvatskoj i najavljeno poskupljenje.
U nastavku donosimo ključne činjenice o slučaju.
Koliko će plin poskupjeti?
Prema procjeni Udruženja opskrbljivača i distributera plinom, cijena prirodnog plina za građane od 1. travnja bila bi oko 43 do 44 eura za megavatsat (MWh). U odnosu na sadašnjih 19 eura/MWh, to bi bilo povećanje od dva do tri puta.
Koliko će računi biti veći?
Većina kućanstava nalazi se u tarifnom modelu TM2 s godišnjom potrošnjom plina u rasponu od 5.001 do 25.000 kilovatsati (kWh), a prosječna godišnja potrošnja plina kućanstava u Hrvatskoj je oko 11.000 kWh. Uzimajući u obzir taj podatak te procjenu Udruženja distributera i opskrbljivača plinom da bi od 1. travnja cijena plina mogla biti 44 eura/MWh, ugrubo izračunato računi za plin bi nakon poskupljenja u prosjeku bili veći za 2750 do 3000 kuna na godišnjoj razini.
Tko određuje cijenu plina i kako se formira?
Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), dok se cijene plina za kućanstva koja ugovaraju uslugu opskrbe prema tržišnim načelima utvrđuju posebnim cjenikom. Krajnja cijena plina za javnu uslugu opskrbe plinom sastoji se od tri komponente – troška nabave plina, troška distribucije i troška opskrbe plinom, a iskazuje se kroz tarifnu stavku za isporučenu količinu plina i fiksnu mjesečnu naknadu.
Hoće li narasti računi i onima koji se griju na toplanu?
Toplane u Hrvatskoj, a ukupno ih je četiri - po jedna u Osijeku i Sisku te dvije u Zagrebu - kao energent koriste prirodni plin ili drvnu biomasu. Zagrebačke toplane koriste kao energent prirodni plin pa će kućanstva koja se griju na taj način vjerojatno osjetiti poskupljenje, ali ono ne bi trebalo biti ni približno onakvo kakvo će osjetiti kućanstva koja se griju na plin. Eventualne gubitke na troškovima nabave prirodnog plina HEP, u čije, sastavu je i HEP Toplinarstvo "pokriva" prodajom električne energije.
Zašto poskupljuje plin?
Prema energetičaru Igoru Grozdaniću, nabavna cijena prirodnoga plina na europskom tržištu porasla je od početka ove godine za više od 250 posto zbog niza razloga: nižih zaliha prirodnog plina od petogodišnjeg prosjeka, visokih cijena emisija CO2 na europskome tržištu, povećanom potražnjom za plinom u Aziji, rusko-europskim političkim natezanjima oko puštanja u rad plinovoda Sjeverni tok 2 te premalih ulaganja u nova nalazišta plina.
Što može poduzeti država da ublaži poskupljenje?
Država ima opciju smanjiti PDV na prirodni plin koji trenutno iznosi maksimalnih 25 posto. Također, moguć je povratak na model s tzv. opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu koji bi nabavljao plin za sve lokalne opskrbljivače te im ga prodavao po reguliranoj, a ne tržišnoj cijeni. No, problem je u tome što se Hrvatska obvezala Europskoj uniji da će ukinuti taj institut. Moguća opcija su i vaučeri za socijalo ugrožene, koji ne mogu podmirivati račune za energente na način kako to već funkcionira s vaučerima za električnu energiju.
"Imamo niz alata na raspolaganju, bilo da su u pitanju određene mjere ili aktivnosti najvećega distributera - a to je HEP - koji također može poduzeti određene mjere, regulatori, a u konačnici i Vlada, tako da ćemo do trenutka kada to pitanje postane aktualno imati cijeli paket koji će olakšati, odnosno spriječiti veći udar na standard građana", rekao je premijer Andrej Plenković u srijedu.
