Povodom Dana državnosti, ljudi i događaja iz vremena stvaranja moderne hrvatske države prisjetili su se na televiziji N1 predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva iz vremena Domovinskog rata Franjo Gregurić te Vladimir Šeks, pisac Ustava i nekadašnji predsjednik Sabora.
''Kad gledamo današnja politička kretanja, trebamo biti sretni i ponosni na ono što smo postigli 90-ih. Nismo imali baš mnogo prijatelja, a bilo je mnogo otpora, kočenja. Unatoč svemu, Hrvatska pliva dobro i trebamo biti sretni time što smo u ovih tridesetak godina učvrstili državu”, kazao je Gregurić.
'Ostaviti razmirice po strani'
On smatra da bi danas trebalo razmirice ostaviti po strani, kao što je to učinjeno u vrijeme agresije na Hrvatsku.
“Pokojni predsjednik je imao duha i sluha da ujedni narod do kraja. U Vladi su bili članovi svih političkih stranaka. Danas mislim da Hrvatska nije u opasnosti zbog ovih nesuglasica, ali vrijedilo bi veće političko jedinstvo u stvarima koje bi pomogle da hrvatske ide brže naprijed”, smatra Gregurić.
Šeks se osvrnuo na izbor datuma proslave Dana državnosti.
“Taj dan, 30. svibnja, je i predsjednik Franjo Tuđman istaknuo prilikom prve obljetnice Dana državnosti, kao dan nacionalnog jedinstva, nacionalne pomirbe u hrvatskom narodu. To je bio nagovještaj, ne samo smjene političkog sustava i dolaska nove političke garniture, nego je označilo početak etape za stvaranje suverene i samostalne hrvatske države”, rekao je Šeks na N1.
Zašto Milanović negira 30. svibnja?
Šeks se retorički zapitao zašto sadašnji predsjednik Republike negira 30. svibnja kao Dan državnosti i označava ga kao HDZ-ovski dernek.
'Nije to nikako HDZ-ov dernek. Treba znati da su u tom prvom Saboru sjedili i zastupnici drugih stranaka. Po Ustavu je svaki građanin dužan poštivati Ustav i zakone, a predsjednik je prvi od čuvara. Stoga, jako mi je žao što se on ne pridružuje tom jednom danu kojim je počela prva postaja na putu hrvatske državnosti i što ga stavlja u kontekst uskih stranačkih interesa. Nadam se da će se oko nacionalnih blagdana postići jedinstvo kao što se postiglo s vladom nacionalnog jedinstva”, rekao je Šeks.
Gregurić je rekao da se zaboravlja da je Hrvatska sama financirala rat i nije imala pomoć kakvu danas ima Ukrajina.
'Mi smo sve to morali učiniti sami, pa čak i nakon priznanja. Tek poslije se mogla osjetiti međunarodna prisutnost u Hrvatskoj, ali uvijek plaćena. Da se moglo bolje, uvijek se može bolje', kazao je.
'Srbija je uzurpirala pravo da optužuje'
Šeks se osvrnuo na optužnice Tužiteljstva Srbije protiv četvorice hrvatskih vojnih pilota iz vremena vojno-redarstvene operacije Oluja.
“Srbija nema pravo optuživati, suditi i procesuirati zločine koji su se dogodili na području drugih država. Ovaj se, ako ga je bilo, dogodio na području BiH. Je li to fantomska ili medijska optužnica, to ćemo još vidjeti. Optuženi piloti su hrvatski državljani. Žrtve su bile državljani BiH. Srbija s tim žrtvama i potencijalnim krivcima i mjestom zločina nema nikakve veze. Ona je sebi uzurpirala i prigrabila to pravo. Sabor je donio zakon o ništetnosti svih mogućih učinaka tog srbijanskog zakona u jurisdikciji”, rekao je Šeks koji se i sam našao na srbijanskoj optužnici koju je odbio primiti.
'Ako dođe optužnica, ne treba je primiti'
“Ako dođe ta optužnica, ako se ona pokuša uručiti u Hrvatskoj, mislim da je ne treba primiti nego vratiti natrag. Zakon o ništetnosti je donio hrvatski Sabor i toga se svi trebaju pridržavati. U procesu pridruživanja Srbije EU-u, Srbiji je vrlo jasno skrenuta pozornost na to da treba odustiti od te primjene i vrlo joj je jasno i razgovijetno stavljeno do znanja da će joj, ako ne ispuni taj uvjet, biti otežan ulazak u EU”, kaže Šeks.
Što se tiče izjava Milorada Pupovca, Šeks kaže kako ne želi komentirati njegov žal za srpskim žrtvama jer smatra da treba imati emocije. Ipak, kaže da bi Pupovac trebao biti malo jasniji i razgovjetnije istaknuti da je Hrvatska žrtva, a Srbija agresor.
“Mi smo se branili i nismo nikoga napadali. Događali su se zločini. Mi smo platili svoju cijenu velikim brojem poginulih i zatvaranjem naših generala u Haagu koji su u velikom broju oslobođeni. Sad se pojavljuju političke optužnice z Srbije koja osjeća da je izgubila prioritet u regiji. Osobno mislim da te optužnice ne treba ni primiti, treba ih odbaciti', nadovezao se Gregurić.
Tuđman - najveći državnik u hrvatskoj povijesti
Šeks je podjetio i na ulogu Franje Tuđmana.
“Prvi hrvatski predsjednik se uzdigao u političkom obzorju Hrvatske i svijeta u vrijeme pada Berlinskog zida… U Jugoslaviji se već šunja velikosrpska politička agresija. Hrvatska politika je bila u znamenitoj hrvatskoj šutnji i tad se pojavljuje Tuđman koji je uspio ono što mnogi u hrvatskoj povijesti nisu uspjeli. Znao je kako bez prijatelja, saveznika i potpore i uspio je. Držim da je on najveći državnik svih vremena u sveukupnoj hrvatskoj povijesti jer je uspio u onome što nitko nije uspio od stoljeća sedmog nadalje. Andrej Plenković u ovim okolnostima, novim, promijenjenim, na istom je tragu”, rekao je Šeks.
Gregurić, pak, kaže kako je bio jako nesretan kad se govorilo o detuđmanizaciji.
“Što više vrijme protiče, sve više se cijeni i valorizira njegova uloga u povijesti. Ne poznajem većeg državnika u hrvatskoj povijesti prije njega, a ni poslije njega. Nisu mu ravni u državničkoj razini”, zaključio je Gregurić.
