Na današnji dan prije pet godina Zagreb je u 6 sati i 24 minute pogodio snažan potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru. Anamarija Carević izgubila je život i postala jedina žrtva uznemirujućeg jutra koji je obilježio Zagrepčane. Na petnaestogodišnju djevojčicu iz Đorđićeve ulice urušili su se komadi dimnjaka dok je spavala. Noćni ormarić na kojemu su bile njezine naočale i mobitel ostali su čitavi.
Anamarija je hitno prebačena u bolnicu, ali ozljede su bile preteške. Idući je dan preminula.
Nakon potresa ostao je veliki broj oštećenih višestambenih zgrada, obiteljskih kuća, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih ustanova. Povodom pete obljetnice zagrebačkog potresa razgovarali smo sa seizmologom Krešimirom Kukom o tome što smo naučili od tada i koji su dijelovi Zagreba osjetljiviji na potres.
Jesmo li nešto naučili?
Koje su ključne lekcije koje smo naučili iz zagrebačkog potresa koji se dogodio prije pet godina?
"Možemo reći da smo nakon ovog jakog potresa i čitave serije naknadnih potresa uvidjeli slabosti u gradnji i stanju građevina našeg grada. Krenuli smo u obnovu i shvatili da većina grada, poglavito Stari grad, nije protupotresno građena te da na tome treba raditi i djelovati kako bi se prevenirale štete i moguće opasnosti u slučaju novih potresa u budućnosti", rekao je Kuk.
"Sa seizmološkog stajališta možemo reći da se potvrdilo ono što smo godinama govorili, a to je da će se u Zagrebu dogoditi jaki potres. Srećom, oni nisu česti, ali se ipak povremeno događaju", dodao je Kuk.
Gdje je u Zagrebu najopasnije?
Postoji li opasnost od ponavljanja? Možemo li to predvidjeti?
"Predvidjeti potrese ne možemo. No, povijest i sva dosadašnja istraživanja pokazala su nam koja su područja u Hrvatskoj seizmički aktivna, odnosno gdje su potresi mogući. Njih će biti i u budućnosti. Međutim, valja napomenuti da Hrvatska nije zemlja s izrazito jakom seizmičnošću te se snažni potresi ne događaju često. Ipak, svakih nekoliko desetljeća dogodi se jači potres, čega moramo biti svjesni", rekao je Kuk.
Kakva je sadašnja seizmička aktivnost u Zagrebu i okolici? Nalazi li se Zagreb na potresno ugroženom području?
"Trenutno još uvijek bilježimo poneki slabiji potres kao nastavak aktivnosti posljednjih nekoliko godina. No, svi su oni slabi i rijetki, što je potpuno uobičajena pojava. Čak i prije ovih potresa, šire zagrebačko područje bilježilo je slabije potrese svakog mjeseca, čak i u mirnijim vremenima. Ti potresi su većinom toliko slabi da ih bilježe samo instrumenti, a ne osjete ih ljudi", rekao je Kuk.
"Zagreb se nalazi na području koje jest ugroženo potresima, ali postoje i ugroženija područja. Južna Hrvatska, posebno južno priobalje, seizmički je aktivnije i podložnije jačim potresima od zagrebačkog područja", istaknuo je Kuk.
Postoje li specifični dijelovi Zagreba koji su osjetljiviji na potrese?
"Ovdje govorimo o efektima potresa. Potresi na zagrebačkom području najčešće se događaju u podsljemenskoj zoni. Ono što već znamo, i zahvaljujući ovim potresima, ali i ranijim istraživanjima, jest da različiti dijelovi grada različito reagiraju na potresne trešnje. U nekim se dijelovima potresno podrhtavanje pojačava zbog karakteristika tla. Na primjer, područje južnog Zagreba uz Savu, koje je nasuto, podložnije je jačim efektima potresa. Na sreću, Novi Zagreb je relativno nov i velikim dijelom građen protupotresno, zbog čega ondje nisu zabilježene veće štete", objasnio je Kuk.
Nabavljeno više od 100 novih uređaja
"Također, napravili smo seizmičku mikrozonaciju za sjeverni dio zagrebačkog područja. Te karte su javno dostupne i koriste se u gradnji i prostornom planiranju. Na njima se jasno vidi koja su područja rizičnija te gdje se mogu očekivati veća oštećenja. Naravno, potpuno drugi faktor je sama gradnja, odnosno vrsta građevina koje bi bile podvrgnute potresnom djelovanju", dodao je Kuk.
Koliko Hrvatska ima uređaja za praćenje potresa?
"Nedavno smo nabavili više od 100 novih uređaja. Vlada je osigurala europska sredstva, čime smo značajno poboljšali sustav praćenja. Trenutno smo u procesu postavljanja tih instrumenata, a situacija se u tom segmentu znatno popravlja", zaključio je Kuk.
POGLEDAJTE VIDEO: Seizmolog o šteti nakon potresa: 'Najsigurnije je kuću graditi na kamenu, kao u Dalmaciji'
