Sređivanje stanja i jasnije razgraničenje između javnih i privatnih zdravstvenih usluga najavio je potpredsjednik Vlade i resorni ministar Darko Milinović, koji je već dao nalog ravnateljima da do 1. svibnja povuku sve stare dozvole za obavljanje privatne prakse.
Iako je Milanović navodno za radikalan korak i potpuno odvajanje privatnog i javnog zdravstva, odnosno za to da liječnici odluče gdje će raditi, za sada se opredijelio za blažu varijantu.
Konačna pravila odredit će u razgovorima s liječničkim sindikatom i stručnim udrugama. Povod je, kaže Milinović za Novi list, bio slučaj pacijentice koju je prije petnaestak dana pročelnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju u KB Dubrava, Zdenko Stanec uputio da lakši zahvat obavi u njegovoj privatnoj poliklinici jer bi u bolnici trebala čekati čak godinu i pol. Milinović je od ravnatelja bolnica zatražio da mu dostave broj dopusnica za privatnu praksu, ali oni podatke nisu imali. Naknadno prikupljanje pokazalo je da u Hrvatskoj trenutačno 1.253 liječnika koji su zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama ima i dozvolu za rad u privatnoj praksi.
"Sada je jedini kriterij da nema kriterija. Moj je prijedlog, o čemu će se razgovarati sa sindikatima i stručnim udrugama, da ravnatelji, predstojnici klinika i zavoda i šefovi odjela ne mogu imati vlastitu privatnu praksu, niti raditi kod nekog drugog s obzirom na zahtjevnost svojeg posla", odlučan je Milinović.
Kod privatnika mogu samo učinkoviti liječnici
Dozvole za dopunski rad za ostale liječnike ovisile bi, predlaže Milinović, o njihovom angažmanu na matičnom radnom mjestu i to u prethodnoj godini. Tako, primjerice, ako je neki kirurg izvršio godišnju normu operacija, onda bi mogao dobiti dozvolu.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić također želi da se riješi pitanje dvostrukog rada, ali napominje da se mora ići u pravcu jačanja javnog sektora i na korist građana koji pune proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo Rajko Ostojić (SDP) zalaže se da se uvedu delikatni kriteriji za obavljanje privatne prakse. Predlaže da se u Hrvatskoj, po uzoru na SAD, na kraju svake godine precizno izmjeri učinak svakog liječnika u javnim bolnicama, broj operacija, točnih dijagnoza, postotak smrtnosti i slično, te na osnovu toga dijele dozvole za privatnu praksu.
Prethodni članci:
arti-201001220134006 arti-201001220679006