Nove mjere pomoći gospodarstvu stavljene su na stol nakon sastanka Vlade i poduzetnika. Tako se nastavlja isplata 4000 kuna po radniku zbog očuvanja radnih mjesta kao i izdavanje Covid-kredita za likvidnost. Isto tako, Vlada će podmiriti i fiksne troškove poduzetnika, tzv. komunalije.
Iz HUP-a su poručili da predložene mjere nisu dovoljne jer je više od 100.000 radnih mjesta i dalje izloženo propasti. Ugostitelji tvrde da ni njima mjere dugoročno ne pomažu jer oni traže manji PDV. Navode da privatni sektor propada, dok u javnom ima i za božićnice. Odgovore na pitanja jesu li Vladine mjere dovoljne te kako pomoći ugroženom gospodarstvu, a istovremeno sačuvati zdravlje građana, pokušali su dati gosti HRT-ove emisije "Otvoreno".
Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja vjeruje da će i ove mjere, kao i one koje su donijeli na proljeće, biti efikasne. "Mjerama koje smo na proljeće poduzeli, spasili smo radna mjesta u hrvatskoj ekonomiji i učinili da hrvatska ekonomija funkcionira i dalje. Ovim setom mjera idemo korak dalje, s obzirom na to da smo bili primorani zbog zaštite života i zdravlja naših građana, neke od sektora jednostavno ugasiti. S druge strane, bili smo primorani reagirati. Mislimo da će nadoknada troškova s jedne strane i covid krediti s druge, mogu pokriti sve one rupe koje su ovim mjerama nastale. Kalkuliramo da će se između 80.000 i 100.000 radnika i više od 25.000 pravnih osoba javiti za mjere", rekao je.
Mjere za spašavanje radnih mjesta
Ćorić navodi da se radi o iznosu od 580 milijuna kuna na razini prosinca te od 250 do 300 milijuna kuna za komunalije. Ministar dodaje da će i tvrtke registrirane u siječnju i veljači, što znači prije proljetnog lockdowna, biti obuhvaćene mjerama pomoći.
"Kada govorimo o mjeri za spašavanje radnih mjesta, odnosno o mjeri 4000 kuna bitno je da prije svega da firma radi u proteklom mjesecu kako bi se mogli referirati na određeno vremensko razdoblje. Jedini koji nisu obuhvaćeni ovom mjerom su oni koji su počeli raditi jučer, a vjerujemo da takvih nije puno. Isto se odnosi i na komunalije, jedini je uvjet pad prihoda", govori on.
Hajdaš Dončić: 'SDP nije zadovoljan mjerama'
SDP-ov saborski zastupnik, Siniša Hajdaš Dončić, govori da je SDP nezadovoljan Vladinim mjerama i da je više razloga za to.
"Ovdje je trebalo unaprijed komunicirati mjere, dakle što se događa ako dođemo do određenog broja zaraženih, hospitaliziranih i onih na respiratoru. Uz to je trebalo povezivati i nastavak ove mjere od 4000 kuna za plaću zaposlenika, ali je trebalo i poduzetnike koji redovno plaćaju svoje zaposlenike nagraditi kako bi se pokazalo da država stoji iza njih, što znači da im je trebao biti supstituiran dio prihoda u istom mjesecu prošle godine. Uz to je trebalo vezati i srednju mjeru, odnosno smanjiti stopu PDV-a za vino, sokove, kavu, ne na žestoka pića. Tako bi sektor mogao predahnuti", naveo je Hajdaš Dončić u "Otvorenom".
Vučemilović: 'Nije ozbiljno natezati se i pregovarati'
Vesna Vučemilović, saborska zastupnica Domovinskog pokreta, istaknula je da je ugostiteljski sektor prošli tjedan izdao 170 milijuna kuna fiskaliziranih računa, što bi bilo oko 500 milijuna kuna u iduća tri tjedna, koliko je najavljeno da će mjere trajati.
"Ovdje u blizini Višnjevca gdje sam ja odrasla je prije četiri godine je izgrađen most u vrijednosti od 1.180.000.000 kn koji ne vodi nigdje. On nije u funkciji već četiri godine i neće biti u funkciji iduće dvije do tri godine. Pa oko ova država ima 1.180.000.000 kuna za most koji nije u funkciji i ne vodi nigdje onda mora pronaći sredstava da obešteti ljude kojima je u ovoj situaciji bez presedana onemogućila rad.
Nije u pitanju samo ugostiteljstvo već i niz drugih grana koje su direktno ili indirektno vezano uz ugostiteljstvo i koje također trpe štetu ovih mjera. Donijeti mjeru zatvaranje a ne donijeti odmah paket mjera pomoći već pregovarati i natezati se, to nije ozbiljno", poručila je Vučemilović.
Ćorić je rekao kako mu se čini da su primjedbe oporbe u skladu s primjedbama dijela nezadovoljnih ugostitelja. "PDV u svojoj ne može biti dio kratkoročnih mjera pomoći. Danas - ne, sutra - ne, za vrijeme dok su zatvoreni - ne, jer dok ste zatvoreni PDV ne naplaćujete", ustvrdio je ministar.
HUP: 'Nema tu pobjednika i gubitnika, svi smo nezadovoljni'
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Damir Zorić, naglasio je da su u ovoj situaciji svi nezadovoljni i da pobjednici i gubitnici ne postoje.
"Nezadovoljna je država koja mora iznalaziti ogromna sredstva koja bi se, da nije u pitanju ovakva nesreća, mogla upotrijebiti puno pametnije. Nezadovoljni su poduzetnici jer je ugroženo njihovo poslovanja pa čak, kad su u pitanju mala, mikro, pa i srednja poduzeća ugrožen je i opstanak, pa je jasno da su nezadovoljni. Nezadovoljan si kada ne možeš uopće raditi bez obzira kakvu pomoć dobivaš. Sektori su različiti, nisu samo u pitanju ugostitelji, ima tu i drugih sektora kojima je zabranjen radi. Mi smo išli po načelu - kome je zabranjen rad, toga treba i obeštetiti. Sada je pitanje koliko i kako obeštetiti.
Pronađen je nekakav kompromis i ide se na to da se preživi. Nije samo država ta koja može izaći u susret ugroženim tvrtkama koje ne rade, to mogu napraviti i drugi. Danas kad sam došao sa sastanka u ured dobio sam poruku od ZAMP-a da će za vrijeme dok su lokali zatvoreni obustaviti svoju naplatu. Sada treba gledati u budućnost i razmišljati kako naše tvrtke učiniti kompetitivnima jednom kada pandemija prođe", rekao je Zorić.
Bago: 'Gasimo vatricu, a kuća nam gori'
Darinko Bago, šef udruge Hrvatski izvoznici, naglašava da ovo nisu mjere za hrvatsko gospodarstvo već za one kojima je po sili odluke Vlade, koja je na tragu zaštite zdravlja i života građana RH, zaustavljena aktivnost ili je snažno smanjena.
"Hrvatski izvoznici su među prvima još u ožujku i travnju izašli s prijedlozima o horizontalnim mjerama, uključujući i mjere zaštite radnih mjesta i isto tako troškova participacije poduzeća koji imaju smanjen obim djelovanja. Međutim, to je samo jedan segment, a mi moramo staviti Hrvatsku u kontekst i okruženje u kojima se mi nalazimo. Za razliku od Njemačke, Austrije s kojom se mi često želimo poistovjetiti, Hrvatska je dužnik. Sve što mi radimo, radimo na tragu duga. Dakle, mi zadužujemo svoju djecu i unuke. I to treba raditi s mjerom i vrlo oprezno.
Mi, kada razgovaramo o tome koje aktivnosti su važne, onda ispada da je ugostiteljstvo najvažniji sektor u RH. Ugostiteljstvo je zbog turističke industrije vrlo razvijeno, ono je prekapacitirano i preogromno je za hrvatske građane, to je nekoliko puta predimenzionirano. I mi sada to nekoliko puta predimenzionirano u čekanju sljedeće godine, trebamo plaćati. Jedan dio toga trebamo plaćati, jedan dio toga treba zaštiti, dapače. No, o tome trebamo voditi brigu. Hrvatskih izvoznika je preko 450.000 i ako mi ne bude mogli izvoziti onda će ovo sve o čemu mi razgovaramo zapravo predstavljati u budućnosti jednu smiješnu prošlosti gdje smo odlučili ugasiti neku malu vatricu, a kuća nam gori. To je temeljni problem, koje su to mjere koje treba napraviti da se zaštiti hrvatsko gospodarstvo", rekao je Bago u "Otvorenom".
Ćorić je rekao kako će u proračunu za 2021. biti novca za mjere pomoći te da stalno promatraju epidemiološku situaciju i tako prilagođavaju mjere.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.