Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca rekao je kako je "budućnost HUP-a neupitna", osvrnuvši se na napuštanje nekoliko velikih tvrtki, među kojima se nalaze i neki od osnivača. Naveo je kako je u članstvu HUP-a još uvijek oko 6000 tvrtki-članica koje zapošljavaju oko četvrtinu ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
“Nije to ništa novo niti neobično što se događa u poslovnom svijetu. Poslovni svijet nije idilična priča u kojoj se pleše i jede, to je svijet premrežen interesima. Idiličnosti u svijetu u kojem vladaju interesi, teško da uopće može biti", rekao je Damir Zorić za N1 i naglasio da se radi o ustanovi s dobrovoljnim, ali i interesnim članstvom.
90 posto malih i srednjih tvrtki
Najviše je ipak govorio o ugostiteljskim tvrtkama koje trpe velike posljedice epidemioloških mjera prema kojima još uvijek nije izvjesno kada će se ponovno otvoriti. Zorić se osvrnuo i na naknadu za zaposlene od 4000 kuna.
“Apsolutno će biti potrebno da se te mjere produže, jer će i relaksacijom mjera, ako do njih dođe, ostati onaj pad prihoda od 60 i više posto. Bile bi potrebne (mjere) možda i bez toga pada, jer je to iscrpljeni segment gospodarstva. Koliko god se nekome moglo činiti da je to neki sporedni segment gospodarstva, jer su to male tvrtke i tako dalje, podsjetit ću da u Hrvatskoj uvjerljivo najveći broj otpada na male i srednje tvrtke. Više ih je od 90 posto. To je važan segment i po brojnosti ljudi”, rekao je šef HUP-a.
Pomoć potrebna i nakon isteka mjera
Dodao je da s terena dobivaju razne informacije te da provođenje mjera pomoći gospodarstvu "ne ide onako kako se najavljivalo". Upitao se i tko udovoljava uvjetima za pomoć, ali i tko propisuje te kriterije.
“Kontrolu toga tko bi trebao dobivati tu pomoć, trebao bi provoditi onaj tko je uveo pravila", ustvrdio je i dodao da će ugostiteljstvu trebati pomoći i nakon ukidanja mjera. “Teško je očekivati da će se iscrpljeno, ranjeno gospodarstvo, likvidno nositi u toj vrlo kompetitivnoj utakmici."
Naglasio je i da bi vlast na državnoj razini već trebala razmišljati o tome kako će pomagati oporavak gospodarstva nakon prestanka krize, a pogotovo u onim dijelovima koji su najpogođeniji. Govorio je i o europskim sredstvima pomoći te ustvrdio da se po tom pitanju ništa ne radi.
“Vrlo malo i ograničeno se govori u koje projekte će se povlačiti ta sredstva iz europske financijske omotnice. Bojim se da će nam biti vrlo loše, ako nastavimo ovako i ne budemo organizirani u tom pogledu", zaključio je Zorić.
