Nakon poplava ili kakve druge nesreće i građani i mediji obično komentiraju kako "ovog ima samo kod nas" Ili, "Ovo ima samo u Hrvatskoj" ili "Ovog ima samo na Balkanu" i onda udri po nadležnim službama, Civilnoj zaštiti, Crvenom križu, ministarstvu za ovo ili ono i po svima redom.
Ali nema toga "samo kod nas". Kaos u sustavu dojave i uzbunjivanja, nepripremljenost lokalnih vlasti i nonšalancija za koju smo mislili da postoji samo na Balkanu, dovela je do golemih žrtava poplava u zapadnoj Europi. Poginulo je više od 190 ljudi, a potraga za stotinama nestalih još traje. Istodobno traje i potraga za krivcima jer stručnjaci tvrde kako bi broj žrtava bio višestruko manji da su lokalne vlasti poslušale upozorenja meteorologa. Naime, prije katastrofe točno se znalo gdje je najveća mogućnost izlijevanja rijeka iz korita.
Bili smo u poplavnim područjima u Njemačkoj i provjerili smo kakvo je stanje protupoplavne obrane u Hrvatskoj.
Njemačka ima jedan od pet najboljih hidro-meteoreoloških sustava na svijetu, odvodni se kanali, tvrde vlasti redovito čiste i provjeravaju – ipak dogodilo im se ovo.
"Nismo ništa znali. Nitko nas nije obavijestio ni o čemu. Najednom je stigla voda koja nas je uhvatila nespremne", tvrdi svjedok.
Kako se uređenoj Njemačkoj dogodila nezapamćena katastrofa, kad se zna da su hidrometeorološke službe u toj zemlji, pa i cijeloj EU – najmanje devet dana prije tragedije imale informaciju - da prijeti opasnost.
"Oni su zakazali, u prijenosu te informacije, kako vatrogascima policiji, specijalnoj policiji, zdravstvu i na kraju i vojsci i sad se kriju iza klimatskih promjena, ali ovo je bio meteorološki dodađaj. Ekstremni meteorološki događaj, znači klimatske promjene to je veliki format, ali ovo se moglo spriječit", kazao je profesor zagrebačkog PMF-a Branko Grisogono.
Kad je o komunikaciji riječ, u Hrvatskoj su sve službe tvrdi generalni direktor Voda - dignute već u petak.
"Ono što nas izdvaja na neki način to je da mi imamo vrlo uređen sustav obrane od poplava, postoji glavni provedbeni plan. Mi znamo točno na svakom metru našeg nasipa ime i prezime odgovorne osobe i njegovog zamjenika, koji u vrijeme poplave moraju biti na nasipu kada su takve okolnosti", kazao je generalni direktor hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Prednost Hrvatske nad, kako kaže, preizgrađenom Njemačkom, je i u desetinama retencijskiih i akumulacijskih jezera u koje se iz okolnih kanala slijeva višak vode. Grade se i novi nasipi.
Nalazimo se na mjestu gdje se ovaj transverzalni nasip koji se upravo gradi, kod Velike Gorice zaokreće u obliku slova L prema Savi. On će štititi da se voda iz Odranskog polja razlije u Čička poljanu i okolna sela.
Dug je sedam kilometara, a košta 50 milijuna kuna. Nakon poplave u Gunji dodatno se ojačava 170 kilometara nasipa, i to uglavnom novcem iz europskih fondova.
U Gunji je 2014. nasip pukao na dva mjesta, izgubljena su dva ljudska života. Razlog su, kažu Hrvatske vode - ekstremni uvjeti i to se nije moglo spriječiti.
"Možemo reći da su sile prirode odgovorne, znači ti događaji koji se događaju rijetko, a ovo što se dogodilo na području Gunje i Račinovaca, to je bio događaj koji se tiče vodostaja na razini tisućugodišnje razine vode. Znači nasip jednostavno nije bio programiran ni projektiran na toliko opterećenje", pojasnio je generalni direktor hrvatskih voda Zoran Đuroković.
I u Njemačkoj su katastrofu izazvali ekstremni meteorološki uvjeti - pravdaju se političari, no oporba traži krivca i pita - kako to da je katastrofa poprimila ovakve razmjere.
"Prirodne katastrofe nisu predvidive, a postaju i sve više nepredvidive. To je savršeno jasno. Ne možete predvidjeti kako će se nakon meteoroloških upozorenja doista razvijati situacija na terenu. To je iznimno teško, ako ne i nemoguće", smatra ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul.
U Njemačkoj su u rujnu izbori, traži se nasljednik Angele Merkel. Pa iako su dosad šefovi socijalista i Merkeličine kršćansko demokratske unije umanjivali važnost zelenih, i jedni i drugi su naglo zazelenili kampanje do te mjere da je sada već sigurno - kancelar će postati onaj tko osmisli najbolji plan za borbu protiv klimatskih poplava.
