- SDP-ova koalicija lijevog centra u prednosti pred HDZ-ovom koalicijom, rast potpore Mostu
- K. Grabar Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara
- Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima
- Izbori za Sabor i događaji nakon izbora - najznačajniji događaj u studenom
Prvo redovito postizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 30. studenog i 2. prosinca, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o odnosima u političkoj areni.
Nakon svibnja 2014. godine SDP je po prvi put pretekao glavnog takmaca HDZ, a isti je trend zabilježen i u preferenciji koalicija gdje je lijevo-liberalna koalicija Hrvatska raste u blagoj prednosti u odnosu na Domoljubnu koaliciju, koaliciju desnog centra. Most, kao najveće izborno iznenađenje, zabilježio je porast izborne podrške u prvom postizbornom mjesečnom istraživanju.
Karamarko, Petrov, Milanović
(Foto: PIXSELL)
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 56-62%), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) lijevo-liberalna koalicija Hrvatska raste bi pretekla Domoljubnu koaliciju i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista).
(Cro Demoskop)
Ovakav raspored na vrhu ljestvice koalicija nije zabilježen još od svibnja 2014. godine od kad je koalicija desnog centra držala vrh sve do ovomjesečnog istraživanja. SDP-ova koalicija Hrvatska raste je prva s izborom od 30,3 posto glasova, dok je HDZ-ova Domoljubna koalicija na drugom mjestu s izborom od 29,4 posto. Najveće iznenađenje izbora, Most nezavisnih lista je treći s izborom od 15,4 posto, a slijedi Živi zid s izborom od 3,3 posto. Dalje slijede koalicija oko stranke Milana Bandića s 2,3% izbora, dok koalicija IDS-PGS-Lista za Rijeku i stranačka lista Oraha bilježe izbor od 1,8%. Stranačka lista HDSSB-a bilježi izbor od 1,2 posto, dok koalicija Uspješna Hrvatska (Reformisti-Naprijed Hrvatska) bilježi izbor od 1 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,7 posto, uz 10,7 posto neodlučnih.
Na ljestvici s rangom samostalnih političkih stranaka vrh pripada SDP-u s izborom od 28,2%, a slijedi HDZ s 27,6%. Most je treći s 15,6%, dok je Živi zid s 3,2% na četvrtom mjestu. Tri stranke bilježe izbor iznad dva posto: HNS 2,6%, Stranka Bandić Milana 2,4% i HSS 2,1%. S izborom između jedan i dva posto su tri stranke: IDS s 1,5%, HDSSB s 1,3% i Orah s 1,0%. Ispod jedan posto su NS Reformisti (0,9%), HSP AS (0,7%), Hrvatski laburisti (0,6%), HSU (0,6%), HSP (0,5%) i Hrid (0,5%). Ostale stranke bilježe izbor od 1,5%, dok je 9,2% nedolučnih.
(Cro Demoskop)
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 21,5 posto (prema 21,6% iz studenog). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 12,3 posto (prema 14 posto iz studenog), dok je Božo Petrov na trećem mjestu s izborom od 10,8 posto (prije mjesec dana 8,3%). Na četvrtom je mjestu Josip Leko s 8,5 posto izbora, a slijedi Boris Lalovac s 6,8 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Milan Bandić s izborom od 4,6 posto, Tomislav Karamarko (2,5%), Ranko Ostojić (2,4%), Andrej Plenković (1,9%) i ToninoPicula (1,7%).
(Cro Demoskop)
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (32,7%) i Zoran Milanović (26%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (12,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar-Kitarović (2%), Vesna Pusić (1,8%), Milorad Pupovac (1,6%), Branimir Glavaš (1,2%), Radimir Čačić (1,0%) i Nadan Vidošević (0,9%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: izbori za Sabor i s njima povezani pregovori o novoj Vladi, sukobi i optužbe najvažnija je tema za 48,2 posto hrvatskih građana/građanki. Teroristički napad u Parizu najvažnija je tema za 21,2% građana/građanki, dok je veliki izbjeglički val i postavljanje žice na slovensku granicu najbitnija tema za 10,4 posto građana/građanki. Iznad 1 posto izbora je pet tema: Izlazak I. Sanadera iz Remetinca (temeljem odluke Ustavnog suda) s 5,8%, obilježavanje godišnjice pada Vukovara (4,1%), najviši rast BDP-a od 2008 godine (3,5%), napetost između Turske i Rusije zbog rušenja ruskog vojnog aviona (1,9%) i izbacivanje Drage Prgometa iz Mosta i osnovanje stranke HRID (1,5%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.
U doživljaju rada u ovomjesečnom se istraživanju utvrđivala samo ocjena rada predsjednice republike koja je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,36 prema 3,33 iz studenog. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,40), Stranke Milana Bandića (3,83), HSP AS (3,75), HSP (3,67) i HSS (3,58). Najniža ocjena zabilježena je među glasačima HNS-a (2,40), Hrvatskih laburista (2,57) i Reformista (2,60).
