Prema pisanju Slobodne Dalmacije, predstavnici DUZS-a i Kriznog stožera procjenjuju da do prelijevanja imigrantskog vala neće doći u sljedećim danima i tjednima. UIazak imigrantskog vala u Hrvatsku značio bi dolazak na granične prijelaze više od tisuću izbjeglica.
Kroz Hrvatsku samo u tranzitu
"Rečeno nam je da do sto ulazaka izbjeglica dnevno pogranična policija normalno rješava bez ičije pomoći, a više od toga uz pomoć drugih policijskih snaga. Za prihvat većeg priljeva izbjeglica potreban će biti angažman i DUZS-a, i Kriznog stožera i Crvenog križa. Znači, govorimo o zbrinjavanju ljudi, skrbi, prebacivanju na mjesta koja se već određena za njihov smještaj, opskrbi odjećom i hranom", kazao je predsjednik Crvenog križa Vukovarsko-srijemske županije Zvonko Domaćinović.
Kao lokacije na koje će biti prebacivane izbjeglice, ako dođe do imigrantskog vala, određeni su bivši vojni objekti i industrijska postojenja u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Također, očekuje se da će izbjeglicama, dođe li do njihova masovnog ulaska, Hrvatska biti samo tranzitna zemlja u njihovim nastojanjima da se domognu Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
Idu glavnim prometnim pravcima i prugama
Iskustva zemalja suočenih s priljevom izbjeglica govore da se oni kreću glavnim prometnim pravcima, željezničkim prugama i cestama, tako da nije za očekivati da bi ih veliki broj ulazio u Hrvatsku podalje od graničnih prijelaza poput Bajakova ili Tovarnika.
Eventualnim ulaskom u Hrvatsku izbjeglice iz Sirije, Somalije i drugih zemaljastječu poseban status prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Taj zakon donesen je u priličnoj tišini sredinom lipnja ove godine, kao obveza prema naputku Europske unije za prihvat masovnog broja raseljenih osoba. Ubrzo je uslijedila i odluka Europske komisije da Hrvatska primi oko 500 izbjeglica iz afričkih i azijskih zemalja zahvaćenih ratovima i neimaštinom.
O planu smještaja Vlada zasad šuti
Imigrant bi u Hrvatskoj imao status korisnika privremene zaštite, nešto slično azilantu. U Hrvatskoj bi pod privremenom zaštitom mogao biti najdulje tri godine, za to vrijeme država mu, prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, mora osigurati ono osnovno poput smještaja, zdravstvene skrbi i prehrane, ali i obrazovanje, religijske potrebe i rad, ako želi raditi.
No, nejasno je na kojim lokacijama bi tisuće izbjeglica bile smještene. Za plan smještaja raseljenih osoba u Hrvatskoj zadužena je Vlada, odnosno unutar Vlade posebno povjerenstvo koje sa svojim planovima zasad nije upoznalo javnost, piše Slobodna Dalmacija.
Slobodna Dalmacija / Danas.hr
