Hrvatska s obzirom na svoj zemljopisni položaj većim dijelom pripada Sredozemlju – ''vrućoj klimatskoj točki'' Europe pa je za nju stoga osobito važna ambiciozna i učinkovita klimatska politka, koja je nužnost u bilo kojoj državi svijeta.
Međutim, iako je globalna kriza uzrokovana klimatskim promjenama jedna od glavnih političkih tema današnjice, ona do sada nije bila značajnije zastupljena u političkim sučeljavanjima, kao ni u programima političkih stranaka, upozorila je opet ovih dana inicijativa Znanstvenici za klimu.
''Danas svaka odgovorna politika mora imati ambicioznu klimatsku strategiju te jasan i izvediv plan za jačanje otpornosti društva u cjelini jer je to ključno za gospodarski oporavak i budući razvoj Hrvatske. Stoga tema klimatskih promjena i zaštite okoliša mora biti nezaobilazna sastavnica političkih programa i jedna od tematskih točaka u budućem sazivu Sabora'', poručila je Inicijativa, koja poziva i da se povodom parlamentarnih izbora 2020. organizira sučeljavanja političkih stranaka na temu klimatskih promjena.
''Hrvatska je jedna od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. To znači da će klimatske promjene u Hrvatskoj imati izrazite negativne učinke na društveni razvoj, kvalitetu života (osobito ranjivih skupina društva) i gospodarstvo. S obzirom na navedeno, ali i činjenicu da najvažniji gospodarski sektori u Hrvatskoj, poput turizma, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i energetike, ovise upravo o klimatskim faktorima, njezina se ranjivost ocjenjuje kao velika'', upozorili su Znanstvenici za klimu.
Klimatske promjene, prosvjed, globalni prosvjed, australija, novi zeland, hrvatska
Klimatske promjene su najkompleksnija kriza kojoj smo dosad bili izloženi, no jesmo li je doista svjesni?
Da je riječ o građanima važnom pitanju, a svakako važnijem nego što bi se to moglo na prvu činiti, jasno proizlazi i iz istraživanja Europske investicijske banke (European Investment Bank Climate Survey 2019-2020) o mišljenju ljudi u svim zemljama Europske unije te Kini i SAD-u.
''Rezultati pokazuju da su građani i građanke odlučni u mišljenju da bi njihova društva trebala krenuti prema novoj, zelenoj ekonomiji te od političara očekuju da poguraju stvari na tom putu'', upozoravaju iz udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva koja se dugi niz godina bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom te je članica i Međunarodne unije za zaštitu prirode.
Naime, čak 70 posto Europljana je spremno platiti dodatni porez u borbi protiv klimatskih promjena, a trećina vjeruje da će se morati seliti u toplije ili hladnije krajeve. Također, samo devet posto građanki i građana Starog kontinenta ne vjeruje da se događa klimatska promjena, dok je takvih u SAD-u još uvijek 18 posto.
Podaci o kojima bi svakako trebalo razmišljati su i da u Hrvatskoj čak 93 posto osjeća da klimatske promjene imaju utjecaj na svakodnevni život što je više od prosjeka EU (82 posto), a 94 posto misli da će njihova djeca osjećati posljedice klimatske promjene u svojem budućem svakodnevnom životu (90 posto u Europi).
Lokalne ili sezonske proizvode u borbi s klimatskom promjenom kupuje 89 posto, a 66 posto je već prestalo kupovati proizvode koji nisu proizvedeni u njihovoj okolici (regiji ili zemlji). Nešto smo ispod europskog prosjeka kad je riječ o prestanku korištenja plastičnih vrećica prilikom odlaska u kupovinu jer 75 posto ispitanih u Hrvatskoj tvrdi da je prestalo to činiti, a ukupno u Europi 84 posto.
U peticijama Vladi da se uhvati u koštac s klimatskom promjenom dosad se upuštalo malo ljudi, njih samo sedam posto, dok je ukupno u Europi taj prosjek 22 posto. No, 75 posto namjerava to činiti.
A tamo gdje smo još malo (24 posto) iznad europskog i američkog prosjeka (22 posto) jest u podržavanju rasta cijena hrane i dobara koji imaju značajan “ugljični otisak”, poput crvenog mesa, hrane tranportirane izdaleka i mobilnih telefona. Takav potez najviše bi podržali Kinezi (34 posto). Iznadprosječnu podršku dajemo i edukaciji u školama o klimatskim promjenama i razvrstavanju otpada (65 posto).
Od svih ispitanih zemalja, ističu u BIOM-u, u Hrvatskoj je najveća podrška ideja da se unutar gradova ponude električni romobili i usluge posuđivanja električnih bicikala (59 posto) dok ukupno u Europi takvu ideju podržava 35 posto, a najmanje u Njemačkoj (21 posto). Značajan broj ispitanih (69 posto) podržava ideju besplatnog javnog prijevoza u borbi protiv klimatskih promjena (europski prosjek je 61 posto).
Samo sedam posto ispitanih građana u Hrvatskoj smatra da pojedinci poduzimaju dostatne mjere u borbi protiv klimatskih promjena dok je prosjek u Europi 14 posto, u Kini 25 posto, a u SAD-u 22 posto. Istovremeno, samo šest posto u Hrvatskoj smatra da vlade poduzimaju dostatne akcije u borbi s klimatskim promjenama, dok je takvih u Europi 11 posto.
Na pitanje koja su tri najveća izazova s kojima se građani u vašoj zemlji trenutno suočavaju, klimatsku promjenu je uvrstilo, primjerice, 70 posto Maltežana, 61 posto Austrijanaca i 59 posto Nijemaca, ali samo 21 posto ispitanih u Hrvatskoj. No čak 70 posto ispitanih u Hrvatskoj slaže se sa tvrdnjom da je još uvijek moguće ''okrenuti unazad'' klimatske promjene.
'Klimatska kriza u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti test je zrelosti naše civilizacije u cjelini'
Koliko je to zaista moguće, plodno je tlo za veliku i važnu
raspravu - pogotovo kada bi se uvažio apel znanstvenika i
znanstvenica, poput onoga koji su početkom ove godine uručili i
Vladi i Saboru. Podsjetimo, u prvom takvom istupu
znanstvene zajednice u Hrvatskoj glede trenutne klimatske krize,
500-injak Znanstvenika i znastvenica za klimu pozvali su na
pokretanje konkretnih i ambicioznih mjera kako bi se
stvorili preduvjeti za sustavno i sveobuhvatno
suočavanje s izvanrednim stanjem s kojim smo suočeni.
''Klimatska kriza u svoj svojoj zastrašujućoj
realnosti jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini,
poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu
transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te
ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog
čovječanstva'', istaknuli su, a kao dobar početak ističu
proglašenje klimatskog izvanrednog stanja, ali napominju da je i
dalje ključno - sustavno djelovanje u skladu s time.
Stoga valja još jednom podsjetiti na njihove zahtjeve, a pogotovo s obzirom na i više nego aktualan trenutak u kojemu se očekuje trasiranje održivoga puta Hrvatske na početku ključnog desetljeća za opstanak, desetljeće u kojem trebamo ne samo započeti, već napraviti tranziciju u post-fosilno društvo:
- hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU, 3 kao i niza drugih država
- uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu
- razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socio-ekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći
- rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume
- hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika
- prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture
- prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta
- poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja
- poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture
- implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA)
- intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu
